Više od 7.500 dece u Srbiji raste odvojeno od porodica, od toga je oko 80 odsto sa hraniteljima i oko 20 odsto u institucijama, saopšteno je na Internacionalnoj konferenciji o hraniteljstvu.
Ističući da se broj dece na hraniteljstvu povećava za oko 10 odsto godišnje, dok se broj dece bez roditeljskog staranja u ustanovama za pet godina upola smanjio, ona je dodala da je Srbija među zemljama u Evropi koje imaju najmanji procenat dece smeštenih u institucije.
Danas je u Srbiji oko 6.000 dece u više od 4.300 hraniteljskih porodica, rekla je Janković, koja je naglasila da su "uslovi smeštaja poboljšani, uprkos krizi, zahvaljujući planskim ulaganjima", dok je istovremeno smanjivana i brojnost dece u jednoj hraniteljskoj porodici, tako da su sada najčešći hranitelji koji brinu o jednom ili dva deteta.
Ona je podsetila da je usvojenje krajnji cilj zaštite dece bez roditeljskog staranja i navela da se očekuje da će 2013. biti završena sa 30 do 40 odsto usvojenja više u odnosu na prosek u nekoliko proteklih godina.
Na skupu koji je organizovan povodom petogodišnjice rada "Centra za porodični smeštaj Beograd", direktorka te ustanove Dobrila Grujić rekla je da su uslovi za život dece bitno unapređeni jer čak 94 hraniteljske porodice ispunjavaju sve standarde, zahvaljujući stalnoj izgradnji sistema kvaliteta ovog oblika socijalne zaštite, koji podrazumeva stalne obuke, akreditacije, licence...
Navodeći da hraniteljstvo u Srbiji ima tradiciju od 1929, ona je istakla da su za tu oblast danas potrebna nova znanja i novi standardi. Hraniteljstvo je proces koji se uči, a rezultati se najpre mogu sagledati kroz napredak dece u takvim porodicama.
Direktorka Centra je ocenila da su uočljive promene na obrazovnom planu - 56,5 odsto dece iz hraniteljskih porodica ima odličan i vrlo dobar uspeh u školi. Postignut je napredak i u održanju identiteta, pa više od 70 odsto njih ostvaruje kontakte sa biološkim roditeljima.
U Srbiji je u ustanovama još oko 1.200 dece za koje intenzivno tražimo usvojitelje ili hraniteljske porodice, rekla je ona i objasnila da je među njima najviše dece romske nacionalnosti. Primetno je da se predrasude smanjuju, tako da je 155 romske dece u neromskim porodicama.
Smeštaj u hraniteljskim porodicama teže nalaze i deca sa smetnjama u razvoju, posebno ako imaju probleme u ponašanju, koji su najčešće posledica teških životnih iskustava koja su ih pratila od rođenja, rekla je Grujić.
Ona je objasnila da po zakonu obavezna obuka za hranitelje traje 10 sati, da se insistira na neprekidnoj edukaciji i da su retke porodice kojima je novac ključni motiv da prihvate staranje o deci. Mesečno oni dobijaju 23.500 dinara za izdržavanje i 14.000 dinara kao nadoknadu za rad.
"Ljubav je ključ svega jer vas ta deca nateraju da se vežete za njih i da ih zavolite", rekla je jedna od hraniteljki iz Beograda Violeta Presečki, koja pored svoje dve ćerke podiže i dečaka sa smetnjama u razvoju.
Ona je objasnila da je takvo dete "kao televizor koji dobijete bez uputstva i bez garancije, što ne znači da nećete gledati fenomenalan program".