Deca koja žive u naseljima u kojima se registruje veliko saobraćajno zagadjenje imaju manji koeficijent inteligencije (IQ) i pokazuju slabije rezultate na testovima inteligencije i pamćenja od svojih vršnjaka koji udišu čist vazduh, upozoravaju stručnjaci Škole za javno zdravlje pri američkom Univerzitetu Harvard.

Uticaj aerozagadjenja na inteligenciju odgovara onom koji se registruje kod dece čije su majke u trudnoći pušile 10 cigareta dnevno ili koja su izložena trovanju olovom, navodi vodja istraživanja dr Šakira Franko Sulja.

Dok je uticaj zagadjenja vazduha na zdravlje kardiovaskularnog i respiratornog sistema temeljno istraživan, manje se znalo o njegovom uticaju na mozak. Da bi proučio tu oblast, tim iz Bostona sproveo je istraživanje na 202 bostonska deteta starosti od osam do 11 godina.

Kad su uzeti u obzir faktori kao što su roditeljsko obrazovanje, jezik kojim se govori u kući, težina deteta na rodjenju i izloženost duvanskom dimu, došlo se do zaključka da tzv. "crni ugljenik" iz izduvnih gasova autombila i kamiona (naročito onih na dizel) negativno utiče na kognitivnu funkciju dece. Što je veća izloženost crnom ugljeniku to je i kognitivna funkcija dečijeg mozga ugroženija.

Teška izloženost crnom ugljeniku u proseku smanjuje IQ za 3,4 poena, a takodje umanjuje i vokabular i pamćenje deteta, a negativno utiče i na spsobnost učenja.

Bostonski tim pretpostavlja da saobraćajno zagadjenje izaziva negativne posledice na moždane funkcije time što dovodi do zapaljenja i oksidativnih oštećenja tog organa.

Dr Franko Sulja i njene kolege zalažu se da se ova oblast dalje istraži, kao i da se utvrdi kako saobraćajno zagadjenje deluje na kognitivne funkcije ljudi svih uzrasta, a naročito da li ubrzava degeneraciju mozga kod Alchajmerove ili Parkinsonove bolesti.

(Tanjug/Rojters)