Nije lako da utvrdimo kada određeni obrazac mišljenja postaje loš po nas...
Ako imate visoko-funkcionalnu anksioznost, sve su šanse da vas mozak gotovo konstantno laže. Te misli koje vam nanose štetu cine da vam svet deluje strašnije nego što jeste. Jednom kada utvrdite da ste skloni takvim mislima, vaša anksioznost ce poceti polako da popušta.
"Trebalo bi" izjave
Jedna od najcešcih svakodnevnih laži anksioznosti je kada sebi neprestano govorite "trebalo bi da...".
Ako primecujete da se fokusirate na to zašto bi vi ili drugi "trebalo" da se ponašate ili uradite nešto na odredeni nacin, napravite pauzu. Pokušajte da sebi naglas kažete ono što ste upravo pomislili.
"Držanje tih ekstremnih pravila znaci da se osecamo kao svakodnevno u necemu ne uspevamo", kaže socijalni radnik Laura Federiko.
Teško je da ne budete anksiozni ako konstantno osecate da ste izneverili sebe, zato pokušajte da nadete nacin da ovaj pritisak sklonite od sebe.
Polarizovano mišljenje
Polarizovano mišljenje može da se izrazi na mnogo nacina, ali svakako podrazumeva dva ekstrema – mislite sve ili ništa, uvek ili nikad, crno ili belo. Kako god da to nazovete, ovakvo mišljenje spada u visoko-funkcionalnu anksioznost i itekako može da otežava vaše svakodnevno funkcionisanje.
"Ovakvo mišljenje je veoma cesto kod osoba koje su veoma ambiciozne ili su perfekcionisti. Ako se ne ispune najstroži standardi, to se smatra neuspehom. To može da dovede do izloženosti prevelikom stresu, pa i da utice na zdravlje", kaže dr Ðulija Suro.
Katastrofiziranje
Ukoliko imate sklonost da previše dramatizujete stvari, to može biti znak da ste skloni obrascu mišljenje uobicajenom za visoko-funkcionalnu anksioznost, koji se zove katastrofiziranje.
"Katastrofiziranje znaci da uzmete statisticki malu verovatnocu za nešto i da onda to smatrate normom", kaže terapeut Džejmi Dejna.
Umesto da vidite potencijalni nacin da uradite nešto, vi vidite samo najgori moguci scenario.
"Primer ovoga je osoba koja katastrofizira kada prijatelju pošalje poruku na koju ne dobije odgovor odmah. Katastrofiziranje je u ovom slucaju zasnovano na uverenju da ta osoba nije dovoljno dobra i to ce dovesti do uverenja da je njihovo prijateljstvo gotovo", kaže Federiko.
Ako ste skloni ovakvom obrascu razmišljanja, razmislite o tome šta je okidac za vašu anksioznost.
Personalizacija
Patiti od anksioznosti cesto znaci biti zatvoren u svom malom svetu. Ako ste navikli da tako razmišljate, moguce je da vas mozak vara da sve izgleda kao da se sve oko vas dešava zbog vas.
"Personalizacija znaci da mislite da ste centralna figura u svacijoj prici, pretpostavljanje da ono što vi radite ili ne radite ima znacajan uticaj na sve oko vas", kaže Dejna.
Podsetite sebe da ono što drugi ljudi rade nema nikakve veze sa vama.
Citanje misli i predvidanje dogadaja
Od svih nacina na koji vas mozak vara, to što vas uverava da imate mogucnost da predvidite nešto u buducnosti deluje kao najociglednji. Ali, vi osecate da neke drasticne pretpostavke mogu da postanu uobicajen nacin na koji razmišljate.
"Predvidanje i citanje misli se dešava onda kada pretpostavljamo šta drugi misle o nama ili šta ce da se desi u buducnosti. Na primer, dobijem mejl od šefa u kojem me pita da se nadem sa njim, zbog cega provodim jutro nervozno ocekujuci da cu dobiti otkaz. To svakako doprinosi osecaju anksioznosti", objašnjava Suro.
Ovakav obrazac mišljenja ljudima daje osecaj da imaju više kontrole nad mogucim ishodima, a zapravo ih samo izlaže vecem stresu. Podsetite sebe da ne možete da pretpostavite šta ljudi misle niti šta ce da se desi.
Filtriranje
Filtriranje podrazumeva da umanjujete sve dobro, a uvecavate sve loše u bilo kojoj situaciji. Ako cesto hvatate sebe da umanjujete nešto pozitivno, fokusirajte se malo na ovaj obrazac ponašanja.
"Skloni smo tome da pamtimo loše stvari koje su nam se desile i da ih koristimo da opravdamo svoje predvidanje šta ce se desiti u buducnosti (na primer: Uvek cu biti sam jer su mi sve prethodne veze bile neuspešne)", navodi Suro.
"Ako se i setimo neceg pozitivnog, cesto to otpišemo kao neku anomaliju ili nešto što se desilo pukom srecu (na primer: Dobio sam posao jer sam bio na pravom mestu u pravo vreme, to nema veze sa mnom)".
Imajte na umu da dobre stvari koje vam se dešavaju nisu nasumicne i da ih zaslužujete.
Na kraju, da biste se izborili sa ovim obrascima mišljenja koji su loši za vas najvažnije je da ih prvo identifikujete. Ukoliko se prepoznajete u nekom od ovih nacina na koje vas mozak vara, dajte sve od sebe da to promenite i ucinicete nešto dobro za svoje mentalno zdravlje.