Svako od nas ima trenutke preispitivanja, ali postoje određene stvari koje nikad ne bi trebalo da dovodite u pitanje, čak ni kad vas uhvate trenuci slabosti.
Nije uvek lako odupreti se potrebi za preispitivanjem ili samooptuživanjem. Ako patite od anksioznosti ili depresije, to je "sastavni deo" gotovo svakog vašeg dana. Ali postoje neke stvari koje nikad ne bi trebalo sebi da radimo, a postavljanje ovih pitanja je medu prvima na toj "zabranjenoj listi". Nije lako promeniti nacin razmišljanja i izaci iz ustaljenih obrazaca, ali vredi truda. Pokušajte, dakle, da ova pitanja precrtate zauvek:
Da li im se dopadam? (Kolegama na poslu, porodici ili prijateljima osobe koju volite…)
Na nekom nivou, svi mi želimo da se dopadnemo ljudima. Možda se pitate da li vas voli šef, kolege na poslu, clanovi porodice ili prijatelji cak. Možda nije važno što vam oni svakog dana jasno pokazuju da ste im dragi, jednom kad skrenete na taj otrovni kolosek, gotovo je s racionalnim pristupom problemu. Kad se uhvatite da idete tim putem, pokušajte da zamenite takvo razmišljanje razmišljanjem o tome šta se vama samima dopada kod - vas samih. To je ionako jedino važno, na kraju, da vi sami budete zadovoljni sobom.
Da li je to bila greška?
Svako od nas u životu napravi svoju "dozu" grešaka, to je ljudski. Ali ne bi trebalo sebe da kinjite godinama zbog svake od njih. Ljudi nisu bogovi, ljudi su… samo ljudi. A ljudi greše. Ukljucujuci i vas. Nemojte prema sebi biti stroži nego što biste bili prema nekome koga volite. Jedino što se na kraju racuna je da li ste nešto naucili i iz tih grešaka koje ste pravili u životu.
Šta ce sve krenuti naopako?
Ako vas ocekuje nešto sa cime se niste susretali ranije, prirodno je da imate tremu. Nije jednostavno iskoraciti iz licne zone udobnosti. Ali, ako se svaki put kad treba da probate nešto novo pitate šta ce sve krenuti naopako, ne dovodeci u opšte u pitanje da li ce nešto krenuti naopako, ukopacete se u anksioznosti i sami sebe muciti prakticno beskonacno, jer kad takav obrazac mišljenja usvojite, vrlo je teško prekinuti ga. Stalna izloženost stresu ostavlja i fizicke posledice, u vidu visokog pritiska, recimo, ili gomilanja viška kilograma. Nemojte sebi to da radite. Pokušajte da to pitanje zamenite pitanjem koliko ce lepo ili zabavno biti to novo iskustvao.
Šta ako ne uspem?
Neuspesi su neizbežni, baš kao i životne greške. Ali, probajte jednom bar, za promenu da se zapitate šta ako uspete… Umesto da unapred razvijate najcrnji moguci scenario, pokušajte da sagledate stvari iz drugacije perspektive. U krajnjoj liniji, cak i iz neuspeha ucimo nešto novo.
Da li sam dovoljno dobra? (Za neki posao, za neku osobu, za srecu…)
Ovo je linija misli koja može bukvalno da vam upropasti život. Nikad ne bi trebalo da se pitate da li ste dovoljno dobri da zaslužujete da budete srecni, da vas neko voli, da nekome budete važni. Dobro je, naravno, da se trudite da uvek napredujete, da budete bolja osoba nego što ste bili, da rastete iznutra, ali ne tako što cete dovoditi u pitanje svoju vrednost. Radite na svom samopouzdanju tako što cete "slaviti" svaki svoj mali uspeh. Sve dok jednog dana ne prestanete da se pitate da li zaslužujete srecu.
Šta ce drugi misliti?
Kad radimo nešto, prirodno je da se pitamo kako ce drugi ljudi reagovati na to. Ali, postaje opasno kad tude mišljenje postane jedino važno. Dobro je da budete spremni da poslušate savete i konstruktivnu kritiku. OK je i da se ono što radite ne dopada uvek svima. Sve dok vi sami sebe možete da pogledate u ogledalo i znate da ste dali sve od sebe, tude mišljenje ne bi trebalo previše da vas pogada.