Miris koji podseća na prolećno jutro u Italiji, osvežava i oživljava maštu, proizvodi se u Nemačkoj. Koristio ga je i Napoleon.
Godine 1709. italijanski proizvođač parfema Đovani Marija Farina poslao je svome bratu pismo: "Pronašao sam miris koji me podseća na prolećno jutro u Italiji. Osvežava me i oživljava moja čula i maštu!"
Farina je bratu pisao iz Kelna, grada u kome je, nekoliko godina pre toga, našao svoje mesto pod suncem. Svoj miris je zato i nazvao po Kelnu "Eau de cologne" - kelnska, ili kolonjska, voda.
Tokom narednih 300 godina, samo 30 ljudi je znalo tajni recept ovog parfema. Jedan od njih je Johan Marija Farina, današnji direktor firme.
"Odlučujuće je to što originalna kolonjska voda uvek isto miriše - kao i kod šampanjca, koji dobija specifičan miris i ukus mešanjem vina sa različitih područja. Ako poslednja žetva mirisnih biljaka koje koristimo u formuli ima nešto drukčiji miris od prethodne, mi onda u mešavini menjamo količinu biljaka ubranih u drugim regionima."
Među najpoznatijim kupcima bio je Napoleon koji je trošio jednu bočicu na dan! Ipak, ni ova firma nije bila pošteđena teških perioda.
"Bilo je mnogo kriza. Setite se samo Francuske revolucije, Prvog i Drugog svetskog rata, to su za nas bila krizna vremena. Ne zbog toga što je opao broj kupaca, već zato što smo bili odsečeni od izvora sirovina i nismo više mogli da proizvodimo", kaže za "Dojče vele" Farina.
Original može da se kupi u kelnskom starom gradu, u kući koja je sedište firme "Farina" već punih 300 godina. Tu se nalazi i mali muzej parfema u kome posetioci mogu saznati mnoge zanimljivosti.
Recimo, da li ste znali da je Šovakni Marija Farina "kumovao" Žan-Baptistu Grenuju, demonski genijalnom izumitelju parfema iz svetski poznatog bestselera Patrika Ziskinda "Parfem". Ziskind je građu za svoju knjigu sakupljao i u kući porodice Farina.
(MONDO)
Farina je bratu pisao iz Kelna, grada u kome je, nekoliko godina pre toga, našao svoje mesto pod suncem. Svoj miris je zato i nazvao po Kelnu "Eau de cologne" - kelnska, ili kolonjska, voda.
Tokom narednih 300 godina, samo 30 ljudi je znalo tajni recept ovog parfema. Jedan od njih je Johan Marija Farina, današnji direktor firme.
"Odlučujuće je to što originalna kolonjska voda uvek isto miriše - kao i kod šampanjca, koji dobija specifičan miris i ukus mešanjem vina sa različitih područja. Ako poslednja žetva mirisnih biljaka koje koristimo u formuli ima nešto drukčiji miris od prethodne, mi onda u mešavini menjamo količinu biljaka ubranih u drugim regionima."
Napoleon trošio bočicu na dan
Farinina kolonjska voda je krenula u trijumfalni pohod po svetu. Samo veoma bogati mogli su i da je kupe. Jedna bočica koštala je koliko i nedeljna plata dobrostojećeg zanatlije.Među najpoznatijim kupcima bio je Napoleon koji je trošio jednu bočicu na dan! Ipak, ni ova firma nije bila pošteđena teških perioda.
"Bilo je mnogo kriza. Setite se samo Francuske revolucije, Prvog i Drugog svetskog rata, to su za nas bila krizna vremena. Ne zbog toga što je opao broj kupaca, već zato što smo bili odsečeni od izvora sirovina i nismo više mogli da proizvodimo", kaže za "Dojče vele" Farina.
Mnogo imitacija
Uspeh privlači i imitatore. Oko 100 godina posle Farininog izuma, kelnski preduzimač Vilhelm Milens takođe je proizveo parfem na bazi citrusa. Nazvao ga je po svom kućnom broju: 4711. To je postao svetski poznat proizvod - ali to nije original.Original može da se kupi u kelnskom starom gradu, u kući koja je sedište firme "Farina" već punih 300 godina. Tu se nalazi i mali muzej parfema u kome posetioci mogu saznati mnoge zanimljivosti.
Recimo, da li ste znali da je Šovakni Marija Farina "kumovao" Žan-Baptistu Grenuju, demonski genijalnom izumitelju parfema iz svetski poznatog bestselera Patrika Ziskinda "Parfem". Ziskind je građu za svoju knjigu sakupljao i u kući porodice Farina.
(MONDO)