Ako u restoranu iz neobjašnjivih razloga naručite još jednu bocu najskupljeg vina, to su iz vas "progovorili" Betoven, Bah ili Vivaldi, tvrde britanski neurolozi i psiholozi.
Ako u restoranu iz neobjašnjivih razloga naručite još jednu bocu najskupljeg vina, to su iz vas "progovorili" Betoven, Bah ili Vivaldi, tvrde britanski neurolozi i psiholozi.
Upravo objavljeni rezultati istraživanja koje su obavili britanski naučnici, kazuju da slušanje klasične muzike može naterati gosta u restoranu da iz neobjašnjivih razloga naruči novu bocu skupog vina, kafu s likerom ili luksuzan dezert.
Britanski istraživači sa Univerziteta u Lesteru i Sareju uspeli su da ubede vlasnika jednog poznatog i skupog restorana da se pridruži istraživanju time što će 18 dana uzastpno u večernjim satima, kad je lokal pun gostiju, smenjivati periode vremena bez muzike, s pop i klasičnom muzikom.
U večerima kad su u restoranu puštani snimci klasične muzike, posebno Baha, Betovena, Vivaldija i Malera, gosti su trošili više na večeru, posebno na luksuze kao što su egzotična predjela, skupa vina, specijalne kafe i luksuzni dezerti.
Psiholog Adrijan Nort, koji je predvodio istraživanja, tvrdi da klasična muzika navodi ljude da se osećaju kulturnijim i savremenijim, zbog čega će se lakše odlučiti da potroše na navike i predmete koje povezuju sa životom "na visokoj nozi".
U isto vreme obavljena su i istraživanja koja muzika kako utiče na "drešenje kese", pa je ustanovljeno da slušanje muzike nemačkih ili francuskih kompozitora podsvesno goste navodi da naručuju vina iz ovih zemalja.
(FoNet, foto: Guliver/Getty Images)
Upravo objavljeni rezultati istraživanja koje su obavili britanski naučnici, kazuju da slušanje klasične muzike može naterati gosta u restoranu da iz neobjašnjivih razloga naruči novu bocu skupog vina, kafu s likerom ili luksuzan dezert.
Britanski istraživači sa Univerziteta u Lesteru i Sareju uspeli su da ubede vlasnika jednog poznatog i skupog restorana da se pridruži istraživanju time što će 18 dana uzastpno u večernjim satima, kad je lokal pun gostiju, smenjivati periode vremena bez muzike, s pop i klasičnom muzikom.
U večerima kad su u restoranu puštani snimci klasične muzike, posebno Baha, Betovena, Vivaldija i Malera, gosti su trošili više na večeru, posebno na luksuze kao što su egzotična predjela, skupa vina, specijalne kafe i luksuzni dezerti.
Psiholog Adrijan Nort, koji je predvodio istraživanja, tvrdi da klasična muzika navodi ljude da se osećaju kulturnijim i savremenijim, zbog čega će se lakše odlučiti da potroše na navike i predmete koje povezuju sa životom "na visokoj nozi".
U isto vreme obavljena su i istraživanja koja muzika kako utiče na "drešenje kese", pa je ustanovljeno da slušanje muzike nemačkih ili francuskih kompozitora podsvesno goste navodi da naručuju vina iz ovih zemalja.
(FoNet, foto: Guliver/Getty Images)