Ako tri puta nedeljno po pet minuta provedete na suncu i otkrijete pet odsto tela, vaš organizam stvoriće tačno onoliko vitamina D koliko mu je potrebno za aktiviranje imunološkog sistema. Više od 20 minuta na suncu ne povećava korisne efekte već rizik oštećenja kože. Evo šta još treba da znate.
Osim toga, sunce ubrzava metabolizam, podstiče znojenje i izlučivanje toksina. Neumereno izlaganje suncu bez zaštite u krajnjoj instanci izaziva rak. Štetni su i UVA i UVB zraci.
UVA zraci prodiru duboko u kožu, a štetan uticaj ne osećamo odmah. Isti ti zraci stvaraju veliku količinu slobodnih radikala koji uništavaju elastin i kolagen, pa koža gubi tonus, postaje suva i pojavljuju se bore. UVA zraci su uzrok alergijskih reakcija jer blokiraju imunološku odbranu i usporavaju proces regeneracije kože
UVB zraci se apsorbuju u površini kože i izazivaju crvenilo i opekotine. Sunce izaziva pojačano lučenje sebuma, pa se na koži koja nije očišćena i pripremljena često javljaju akne.
SPF je mera zaštite od UVB zraka, pa zato mnogi proizvođači nude preparate sa širokim spektrom zaštite koji obuhvataju i UVA zračenje. Prema najnovijim propisima u EU, sredstva za sunčanje, pored SPF oznake, moraju da sadrže i odrednicu "niska, srednja, visoka i veoma visoka zaštita“.
Koliko ćete dugo biti bezbedni na suncu, zavisi od vašeg tipa kože i od vrednosti SPF. Ako bez ikakve zaštite pocrvenite za pet minuta, krema sa SPF 10 produžiće to vreme na 50 minuta, dok ćete s kremom sa SPF 30 moći da budete na suncu 150 minuta. Međutim, bez obzira na ove proračune, najbolje je mazati se svaka dva-tri sata.
Prema podacima britanskog Instituta za istraživanje karcinoma, zaštitini faktor će biti u potpunosti delotvoran samo ako se na kožu nanese 36 g kreme, što je oko dve kafene kašičice na lice i vrat, a dve supene kašike po telu. Manje od toga vas neće zaštititi.
Dezodoransi, neki kozmetički preparati i parfemi u sadejstvu sa suncem mogu dovesti do vrlo neprijatnih reakcija kože ili stalne pigmentacije. Zato treba izbegavati nanošenje ovih produkata na kožu neposredno pre sunčanja. Takođe treba da budete oprezni ako uzimate vitamine ili neke druge suplemente.
Posebno pripazite ako imate više od 50 mladeža na telu, ako vam se od sunca pojavljuju pegice, ako su vam se nekada pojavili mehurići na koži ili ste dobili visoku temperaturu, te ako je neko u vašoj porodici imao karcinom kože.
Primetite li bilo kakvu promenu, obratite se dermatologu. Znaci koji bi mogli upućivati na melanom su curenje ili krvarenje iz mladeža, mladež koji svrbi ili boli na dodir ili je promenio boju.
I odeća je zaštitni faktor, zato nosite onu od gusto tkanog materijala, majice dugih rukava, kačkete ili šešire sa širokim obodom. Postoje i kupaći kostimi od materijala sa zaštitnim faktorom SPF 50, piše "Blic".
Dugotrajno gledanje u sunce može izazvati kataraktu, pterigijum (dobroćudne izrasline na obodu oka) i staračke makularne degeneracije, koje dovode do slepila. Osim toga, koža oko očiju je nežna, a kad nemate naočare, neprestano se mrštite, pa bore oko očiju postaju izraženije.
Prema standardima, dobre sunčane naočare blokiraju bar 70 odsto UVB i 60 odsto UVA zraka. Zato ih ne kupujte ako nemaju potvrdu da štite od UV zračenja. Treba da znate da UV zraci probijaju oblake i da možete izgoreti i tokom oblačnih prolećnih i letnjih dana.
(MONDO)