Kada neko kaže “bila je dobra godina”, znači da je to vino dobro za čuvanje. Ukoliko je godina bila loša, vino treba odmah popiti. Ljudi često mešaju ta dva. Evo koje berbe treba zapamtiti.
2002. – odlična
2003. – dobra
Izbegavati: 2001.
Bordo
2000. – neprevaziđena
2001. – neočekivano dobra
Izbegavati: 2002.
Pijemont
2000. i 2001. – obe odlične
Izbegavati: 2002.
Toskana
2000. – dobra
2001. – sjajna
Izbegavati: 2002.
Španija
2001. – odlična
2004. – dobra
Izbegavati: 2002.
Kalifornija
2004. i 2005. – obe odlične
Izbegavati: 2000.
Ako tek učiš o vinu, nemoj se folirati kada, na primer, zalutaš na neku degustaciju. Zapitaj se: “Da li mi se sviđa?”, slušaj svoje nepce i svoju glavu i nikada ne kupuj vino koje ti se ne dopada, čak i ako svi kaži da je odlično.
A dok ne postaneš ekspert, evo još nekoliko saveta u vezi sa vinom:
Kada vrtiš čašu nemoj je podizati od stola i nećeš prosuti ni kap. Da si pazio na časovima fizike, znao bi i zašto.
Crno vino se ne slaže sa sirom. Oba imaju mekan i baršunast ukus, koji kad se susretnu potiskuju jedno drugo. Voćna, kiselija vina su mnogo bolja uz sireve.
Uvek drži flašu vina u frižideru. Pored aparata za gašenje požara, to je druga najkorisnija stvar koju možeš imati u kući.
Loše vino nije za kuvanje - samim tim što je loše, pogoršaće i ukus jela.
Zapamti dve dobre godine svog omiljenog vina. Ako možeš da pamtiš bezbrojne fudbalske rezultate, možeš i ovo..
Kada otvoriš flašu moraš je i dovršiti. Plastični pampuri ne funkcionišu. Vinu treba društvo - koliko god da je dobro, uz parče pice ispred televizora to neće biti to. Moraš ga piti sa nekim.
Pljuvanje na degustacijama nije odvratno, ako naučiš to da radiš kako treba. Ne rizikuj sa nemačkim ili alzaškim vinima ako ne znaš tačno koliko su slatka, piše "Mens helt" (Men's Health).
Zabluda je da ćeš mirisanjem pampura saznati bilo šta o vinu, a ni boja vina ne govori apsolutno ništa o njegovom kvalitetu. Proizvođači nas nekada ubeđuju da je tamnije vino i bolje - apsolutno netačno.
Ako ti se neko vino dopada uz neku klopu, a pravila tvrde suprotno, ignoriši ih. Slušaj svoja čula.
A da malo 'oladiš'?
Crno vino se najčešće služi na sobnoj temperaturi, oko 23°C. Probaj da to bude između 18 i 20°C. Biće sveže, ali ne i ledeno.
Jednostavna bela vina, kao što je Pinot Grigio, se služe hladna, pravo iz frižidera (oko 6°C). Ako ga još staviš u kiblu punu leda, temperatura će spasti i do 3°C. Malo skuplja bela vina služe se na višim temperaturama, jer su toliko dobra da mogu to da podnesu.
Najbolji način da smanjiš temperaturu flaše vina je da je šokiraš - odnosno staviš na led. Najbolje je da kibla bude puna leda, ali i vode, koji će prekriti celu flašu.
Osim temperature, bitno je i iz koje čaše se vino pije. Više o tome pročitaj OVDE.
(MONDO)