I statistika i stručnjaci potvrđuju da se u Srbiji sklapa sve manje brakova, ali glavni problem nije ekonomska, već moralna kriza.
Muzika, pun restoran, sarma i pečenje, uzbuđeni kumovi, uplakani roditelji i ponosni ujaci i tetke, kolona okićenih automobila - scenario svakog pravog svadbenog veselja ponovo se, posle "zimske pauze", vraća u Srbiju.
Ali predviđa se da će ovog proleća na "ludi kamen" stati mnogo manje mladih parova. Ne zbog sveprisutne krize, kako bi se moglo brzopleto zaključiti - već zato što brak, nekada toliko značajan u našem narodu, sve više gubi na popularnosti, piše "Preš".
Stav da je bračna zajednica u krizi potvrđuje i statistika. Lane je u Srbiji sklopljeno manje brakova nego pre dve godine, a sve više mladih odlučuje se da ne kruniše svoju ljubav prstenom i potpisom, čak i ako žive zajedno! Koliko parova u našoj zemlji deli postelju, ali ne i prezime, biće poznato posle popisa, jer će prvi put moći da se zaokruži i opcija "vanbračna zajednica". Iako sve više mladih strepi od potpisivanja "ugovora" pred matičarem i Bogom, Zorica Jovanović, urednica časopisa "Venčanje", kaže da ekonomska kriza nije pravi razlog za to.
"Broj venčanja je 2010. godine u odnosu na 2009. smanjen za trećinu, a najveći problem je moralna kriza i otuđenje ljudi. Sredstva za svadbu se uvek nađu, a ako se budemo osvrtali na krizu, to će još više uticati na svest mladih ljudi o stupanju u brak i planiranju porodice", kaže Zorica Jovanović.
"Još je rano da se radi statistika o broju sklopljenih brakova u ovoj sezoni svadbi, koja je inače počela postom, ali na osnovu velike posete mladenaca koju je zabeležio jubilarni, nedavno završeni 'Veding vikend', ova godina ipak obećava veliki broj novih brakova."
Kriza se ipak odrazila na veselje - uticala je na mladence da smanje želje i prohteve. Koliko će proslava biti raskošna zavisi od budžeta mladenaca, u koji se specijalizovane agencije za organizaciju venčanja vrlo lako uklapaju, i izlaze im u susret. Cene diktiraju brendovi i kada su venčanja u pitanju, pa je tako moguće bidermajer platiti 1.000 dinara u ne tako poznatoj cvećari, ali i izdvojiti nekoliko hiljada dinara ako želite da vam ga dostavi cvećara zvučnog imena. I sami mladenci štede, a prvo na čemu obično "uštinu" su venčanica i odelo.
"Mladencima je mnogo važniji meni u restoranu i dobar bend koji će na svadbi napraviti dobru atmosferu. Zato, kada žele da uštede, prvo smanje budžet za stajling", objašnjava Zorica Jovanović.
Kod nas više nije, kao nekad, popularno ni tradicionalno svadbeno veselje sa svim pratećim elementima - od praseta do šatora - jer se sve više mladenaca odlučuje za modernu svadbu, kakvu smo doskoro gledali samo u filmovima.
Danijela Ranković, vlasnica "Danijelinog kutka", koji se bavi organizacijom venčanja, kaže da se poslednjih godina parovi sve češće odlučuju na svadbe po svom ukusu, a ne po "raspoloženju" familije. Tako tradicionalna srpska venčanja pod šatorima uz pečenje i narodnjake gube bitku sa modernim svadbama koje podsećaju na one na Zapadu.
"U Srbiji sve više postaje aktuelan američko-engleski tip svadbenih ceremonija. Na stolu je manje hrane a više cveća i dekoracije. To, zapravo, znači da na svadbi sve manje postaje važno kakva će da bude hrana i koliko će je biti, već mladi parovi najviše ulažu u muziku koja će napraviti dobru atmosferu na slavlju", priča Danijela Ranković za "Press".
"Na svadbama je među gostima i sve manje starijih ljudi i rodbine, a sve više mladih ljudi i prijatelja mladenaca. Uz to, sve češće se, umesto celodnevnih svadbi na koje smo navikli, organizuje ručak preko dana za familiju a uveče žurka za društvo. Parovi su spremni da izdvoje i dosta novca za fotografa, a i sve je manje slučajeva da fotografi prodaju fotografije na svadbi. Većina mladencima donosi novac umesto poklona. Tradicionalna srpska svadba i običaji na koje smo navikli polako počinju da gube trku sa modernim."
Danijela Ranković se slaže da kriza nije uticala na smanjenje broja svadbi. Veselje i dalje ima značajno mesto u životima Srba, jer smo uvek spremni da izdvojimo novac za "najvažniji dan u životu", čak i ako će se on uskoro pretvoriti u pakao i završiti razvodom. Jedan od načina da se obezbedi novac za svadbu jeste i kredit kod neke od banaka, koji mladenci lako vraćaju novcem dobijenim na dar od gostiju.
"Iako neki koji se bave organizacijom venčanja i svadbi, poput nekih restorana, tvrde da nemaju posla zbog krize, pre će biti da je problem do njih, i da nisu uspeli da se adaptiraju „novim pravilima". Pojedini bendovi su, čak, i podigli cene nastupa na svadbama, pa ih i pored toga angažuju. Ljudi u Srbiji očigledno štede čitav život za svadbu", kaže Danijela Ranković za "Press", dodajući da su restorani u Beogradu, specijalizovani za svadbe, rasprodati mesecima unapred.
(MONDO)