Izložba "Dragarica a la mode. Odevanje i moda u Zagrebu od 1945. do 1960." biće otvorena 16. jula u Muzeju istorije Jugoslavije. Izložbu organizuju Muzej savremene umetnosti Zagreb i Muzej istorije Jugoslavije, a njeno gostovanje u Beogradu je prva saradnja te tve ustanove.
Period odevanja i razvoja mode između 1945. i 1960. godine je posebno zanimljiv, jer se susreću dve ideološke matrice - "drugarica" (stereotip karakterističan za jugoslovenski socijalizam) sa sačuvanim sećanjem na stereotip "gospođe".
Sliku nove žene, njenog odevanja i mode tog vremena izložba "Drugarica a la mode" prenosi kroz bogat izbor fotografija, časopisa, arhivskih snimaka i intervjua sa učesnicama tadašnje modne scene.
Viđenje "drugarice", koje je nametala zvanična ideologija, kao žene koja ne prati modu, postojalo je uporedo sa željom za pomodnošću karakterističnom za "gospođe", koje su od predratnog vremena sačuvale svog ličnog krojača i sklonost praćenja trendova.
Omekšavanje političkog diktata, usled zahlađenja odnosa sa SSSR-om i otvaranja ka Zapadu, omogućiće da se želja za praćenjem mode ostvaruje i to u korak sa modnim trendovima sa Zapada.
Uticaj modnih časopisa, filma, fotografije, modnih revija, modnih salona, razvoj tekstilne i industrije odevanja, brži protok informacija sa Zapada, stvorio je poseban odnos prema visokoj modi.
Na tragu tog uticaja oblikovaće se i kod "drugarice" želja za modom što stvara neku vrstu hibridnog stereotipa "drugarice - gospođe".
Porast broja krojačkih salona govori o povećanom broju novih konzumentkinja mode koje se regrutuju upravo iz redova političke elite. U tim salonima (kod Žuži Jelinek, Tilde Stepinski, Mile Granitz, Terke Tončić, Rosi Šavora) najbrojnije mušterije postaju upravo "ideološki besprekorne drugarice" iz političke elite.
Postavka "Drugarica a la mode" premijerno je prikazana 2006. na Zagrebačkom velesajmu. Autor izložbe je Ante Tonči Vladislavić, a realizaciju u Beogradu su pomogli Ministarstvo kulture, informisanja i informacionog društva Srbije i Ureda za obrazovanje, kulturu i sport grada Zagreba.
(Tanjug)
Sliku nove žene, njenog odevanja i mode tog vremena izložba "Drugarica a la mode" prenosi kroz bogat izbor fotografija, časopisa, arhivskih snimaka i intervjua sa učesnicama tadašnje modne scene.
Viđenje "drugarice", koje je nametala zvanična ideologija, kao žene koja ne prati modu, postojalo je uporedo sa željom za pomodnošću karakterističnom za "gospođe", koje su od predratnog vremena sačuvale svog ličnog krojača i sklonost praćenja trendova.
Omekšavanje političkog diktata, usled zahlađenja odnosa sa SSSR-om i otvaranja ka Zapadu, omogućiće da se želja za praćenjem mode ostvaruje i to u korak sa modnim trendovima sa Zapada.
Uticaj modnih časopisa, filma, fotografije, modnih revija, modnih salona, razvoj tekstilne i industrije odevanja, brži protok informacija sa Zapada, stvorio je poseban odnos prema visokoj modi.
Na tragu tog uticaja oblikovaće se i kod "drugarice" želja za modom što stvara neku vrstu hibridnog stereotipa "drugarice - gospođe".
Porast broja krojačkih salona govori o povećanom broju novih konzumentkinja mode koje se regrutuju upravo iz redova političke elite. U tim salonima (kod Žuži Jelinek, Tilde Stepinski, Mile Granitz, Terke Tončić, Rosi Šavora) najbrojnije mušterije postaju upravo "ideološki besprekorne drugarice" iz političke elite.
Postavka "Drugarica a la mode" premijerno je prikazana 2006. na Zagrebačkom velesajmu. Autor izložbe je Ante Tonči Vladislavić, a realizaciju u Beogradu su pomogli Ministarstvo kulture, informisanja i informacionog društva Srbije i Ureda za obrazovanje, kulturu i sport grada Zagreba.
(Tanjug)