Slušaj vest

Nije tajna da na tlu Srbije postoji nebrojen broj dvoraca koji su nekada bili u posedu najbogatijih porodica koji su živeli u našoj zemlji. Danas, neki od njih su renovirani i otvoreni za turiste, ali ipak, mnogo je veći broj onih zapuštenih, čijoj lepoti čak ni vreme i propadanje ne mogu mnogo da naškode.

Jedan od njih je i dvorac u mestu Hajdučica, udaljen 40-ak kilometara od Vršca, čiji je vlasnik prvo bila ugledna rumunska porodica Damaskin.

Sa namerom dođe - u Hajdučicu

Plemićka porodica Damaskin poreklom je bila iz mesta Nemet nadomak Temišvara u Rumuniji, gde su prvo zemljište kupili još davne 1788. godine, desetak godina pre nego što su dobili plemićki status. 

Prvi plemić ove porodice zvao se Stefan, koji je i kupio zemlju u selu Hajdučica 1800. godine. Po istorijskim izvorima, njegovo ime spominje se kao Ljubomir Stevan Damaskin de Nemet, ali i u mađarskom obliku Ištvan, po kom je i samo selo dobilo mađarski naziv Ištvanvelđ.

Godine 1809. Stefan je preselio svoju porodicu u Hajdučicu, sa namerom da predvodi naseljavanje njene teritorije. Prvi zamak sagrađen je 1824. godine, kada su unajmljeni mnogi lokalni seljaci da ga održavaju i spolja i iznutra.

Nije kome je rečeno, nego kome je suđeno

Ipak, već 1890. godine, Stefanov sin Stevan prodaje imanje porodici Dunđerski. U to vreme, bogati Vojvođanin Lazar Dunđerski važio je za velikog ljubitelja dvoraca, što objašnjava i njegovu interesantnu istoriju kupovina zamaka širom Vojvodine. 

Kako pišu Dvorci Srbije, Lazaru je dvorac prodat za čak 670.000 dukata, i tokom narednih 11 godina ga renovira do stanja u kojem se i danas nalazi. Nasledstvom, ključevi zamka dolaze u ruke Olge Dunđerski, koja se udaje i useljava sa Jovanom Jovanovićem, industrijalcem iz Beograda. Olga je selu sagradila i crkvu, i dalje, pred sami rat, prepustila je dvorac zetu Vladi Iliću, beogradskom gradonačelniku. 

Evo kako dvorac danas izgleda:

Kao i ostali dvorci, i ovaj u Hajdučici je nacionalizovan nakon Drugog svetskog rata. Jedno vreme, koristio ga je "Agrobanat", nakon toga PDP "Hajdučica", da bi na kraju bio i zvanično prodat.

Obavijen je velom misterije

O legendi koja je vezana za ovaj dvorac pisao je Milan Belegišanin u svojoj knjizi posvećenoj upravo njima. U njoj je objasnio da su domaćini u zamku ugostili slikara po imenu Jatan, koji je trebao da oslika nekoliko slika za salon porodice Dunđerski. On je tri godine boravio na imanju, ali nikako nije uspevao ni da započne tražene slike, a kamoli da ih završi. Po priči, čim bi uzeo četkicu u ruke, ona bi mu postajala sve teža tako da ne može da je podigne do platna, na oči mu je padao mrak, i oblivao bi ga hladan znoj od straha.

Jedne noći, sanjao je kako šeta pored obližnjeg jezera, kada mu se iz vode javio glas:

"U meni je kondenzovana sva lepota prirode, zamoči četkicu u moju vodu i stvorićeš najdivnije prelive boja. Inspiracija će ti biti neprestana. Na mojoj površini i u mom dnu spavaju duga i zvezde. Kroz moje kapi dišu, a kroz talase moje vode izranja belo golubije krilo. Sva ta lepota će biti tvoja, ali mi moraš obećati da ćeš mi pokloniti sve ono što ćeš sanjati od iduće noći pa do kraja života. I ti i dve generacije tvojih potomaka."

Pogledajte kako izgleda okolina dvorca i čuveno jezero iz legende:

Slikar je odmah prihvatio kompromis, pa je izjutra potrčao do obale jezera sa svom slikarskom opremom. Kako je pokvasio četkicu u jezeru, tako su počela da se dešavaju čuda. Jatan je imao osećaj kao da mu neko drugi kontroliše ruku, a slike koje su nastale mogle sui da se čuju poput krila golubova i da zamirišu na opalo jesenje lišće.

Ipak, nakon toga, slikar je potpuno prestao da sanja snove, što mu je posebno teško palo. Tada je shvatio da je slikanje u Hajdučici bilo prevelik zalogaj za njega, pa je vrlo brzo spakovao stvari i otišao kući. Od tada, meštani kažu da, kada je mirno, u ogledu jezera možete da vidite slikareve snove, koje sada jezero sanja umesto njega.

Vaše mišljenje nam je važno - ostavite nam komentar, nije potrebna registracija!

BONUS VIDEO:

01:22
"AMERIKANCI KADA DOĐU, BUDU OČARANI BOGATSTVOM SRBIJE" Istoričarka umetnosti o propadanju znamenitih dvoraca: Tužna činjenica! Izvor: Kurir televizija

(MONDO)