To rade poljoprivrednici, turisti, vozači, ali i zanatlije. Razmenjuju mašine, stanove ili automobile. Na kraju vam i ne treba mnogo toga u trajnom vlasništvu. Ovo je novi ekonomski trend, ali i razonoda.
Biti četiri nedelje u jednom autentičnom privatnom stanu na jugu Italije, umesto u depersonalizovanoj hotelskoj sobi se ne može porediti. I to za samo 140 evra godišnje, što je zapravo članarina koju plaćate na sajtu Homelink.de. Kolmanovi su tako već bili u Kaliforniji i Francuskoj.
Brita Majer i njen suprug sa prijateljicom dele automobil. "To je jednostavno super", kaže Brita. "Jer, čovek ne mora da pazi toliko da se stara krntija ne ogrebe, kao kada je u pitanju profesionalna karšering (Carsharing) ponuda."
Brita je takođe član i profesionalnog provajdera Kambio (Cambio), ali kaže da se to isplati samo za gradsku vožnju. Jer, ukoliko želite da putujete negde dalje, Brita kaže da je to jednostavno preskupo. Ovako: prijateljica koristi automobil tokom radne nedelje, a ona i suprug vikendom. I vuk sit i ovce na broju.
Tomas Kolman i Brita Majer nisu više usamljeni slučajevi. Jer, deoba je u porastu. "U sektoru b2b (business to business), odnosno između preduzetnika je ovaj vid razmene posebno interesantan", smatra Mihael Kunt, rukovodilac Instituta za istraživanje potrošnje.
"Preduzetnik na primer kaže: 'Imamo čitavu paletu opreme koju ne koristimo stalno. Zašto je ne bismo s nekim delili i tako smanjili troškove?'. Za jednog je poljoprivrednika možda je preskupo da sam kupi kombajn, ali ako se više njih udruži, onda cena već postaje pristupačna. A koliko je samo takvih stvari koje ostaju neiskorišćene. Nedavno je Frankfurter algemajne cajtung objavio statističke podatke da se jedna bušilica u svom životu koristi samo 13 minuta. I zašto onda imati sopstvenu u podrumu? A i mnogi automobili stoje po 23 sata dnevno na kojekakvim parkinzima", kaže Kunt.
Kriza je ujedinila i ljude u Srbiji - preko sajta Podeli troškove funkcioniše usluga zajedničkog prevoza. Putnici dele troškove puta automobilom do posla, noćnog kluba, ali i kada putuju po Srbiji i Evropi. Tako svi prolaze jeftinije, a neki čak nađu i način da zarade. Više o tome OVDE.
Trend deobe i razmene u Evropu je, kao i mnogo toga, došao iz SAD i Australije. Posebno mladi ljudi dolaze na ideju da u velikim gradovima gde je stanarina preskupa dele stan. Prema procenama Mihaela Kunta samo u Nemačkoj do sada ima oko 200 različitih preduzetnika koji nude neku vrstu zamene ili šeringa. Ali sve ovo je postalo moguće zahvaljujući internetu. "Sada možete putem aplikacije na smartfonu ili u internetu da vidite da možda baš Vaš komšija, s kojim do sada niste imali kontakt, nudi karšering", kaže Kundt.
Šanse za to se povećavaju iz godine u godinu. Početkom 2011. u Nemačkoj je bilo 190.000 registrovanih korisnika karšeringa. Ali da li stara ekonomija i klasična privreda trebalo da se boje novih trendova. "Upravo za njih je to interesantno", kaže Mihael Kunt. "Jer, na taj način dolaze u kontakt sa grupama ljudi sa nižim primanjima, koji će na primer karšeringom moći da priušte sebi BMW."
"Šer-ekonomija" ili "ekonomija deobe" će tako biti vodeća tema na narednom CeBIT-u, najvećem svetskom Sajmu informacionih tehnologija u Hanoveru.
(MONDO)