Ručno izrađeni predmeti od gline, unikatni nakit, vezene i slikane stvari, ali i šumadijska narodna nošnja izloženi su u hotelu "Kragujevac", gde je u toku dvodnevna prodajna sajamska manifestacija.
Izloženi predmeti i stvari, rađeni su sa puno ljubavi, kreativnosti ali i entuzijazma, i delo su ruku žena okupljenih u udruženju "Kneginja Milica", koje je i organizator dvodnevne prodajne izložbe.
Jedna od njih je i Slavica Božović iz Kragujevca koja je izložila komplet narodnu nošnju - srmeni jelek, anteriju, košulju, brič pantalone, pojas, čarape, pregaču, suknje, šajkaču. Tu je i opanak, zakrivljen.
"Uglavnom nošnju kupuju folklorna društva, ili pojedinci koji igraju u folkloru. U poslednje vreme, često se kupuje kompletna mala narodna nošnja za krštenje dece", rekla je Božovićeva Tanjugu.
Iako nošnju od srme i gajtana ručno radi, na tradicionalan način i bez imitacija, od tog posla njena porodica ne može pristojno da živi, već joj je, kako kaže, taj hobi dodatak kućnom budžetu.
Da čuvari starih zanata i domaće radinosti ne mogu da žive od tog posla kaže i Danijela Radojičić iz zanataske radnje "NIG" u Kragujevcu, jedine u gradu koja ima sertifikat da su proizvodi od gline ručne izrade.
"Radnja domaće radinosti 'NIG' postoji 19 godina i ranije su bila mnogo lakša vremena, pa se živelo bolje i zapošljavalo. U neka srećna vremeno petoro ljudi je radilo u radionici, a danas je samo suprug zaposlen, a ja mu pomažem. Od ovoga živimo, veoma teško, ali borimo se", kaže Radojičićeva.
Udruženje žena "Kneginja Milica" broji oko 750 članica iz različitih gradova Srbije, i prema rečima predsednice Ljiljana Ćirović, interesovanje kupaca sve je veće, a u ponudi je, ističe, mnogo toga starinskog, ali osavremenjenog.
"To su sve stari zanati, ono sve što smo imali kroz vekove, ali su žene to malo osavremenile. To su predmeti i stvari nastali slikanjem i vezeni, tu su jelek, opančići, tkani predmeti od svih vrsta prirodnih materijala, dakle sve ono što su nekada naše majke radile, ali one sada pokušavaju da to malo usklade, da to može da se i ponese, kao što je to uradila modna kuća 'Gani'. Oni rade sve od prirodnih materijala, njihovi proizvodi ima jaku dobru prođu, ljudi to cene i hoće da nose", rekla je Ćirovićeva.
Ona je navela i da većinu od 750 članica čine žene u socijalnoj potrebi, samohrane majke, majke sa bolesnom decom.
(Tanjug)
Jedna od njih je i Slavica Božović iz Kragujevca koja je izložila komplet narodnu nošnju - srmeni jelek, anteriju, košulju, brič pantalone, pojas, čarape, pregaču, suknje, šajkaču. Tu je i opanak, zakrivljen.
"Uglavnom nošnju kupuju folklorna društva, ili pojedinci koji igraju u folkloru. U poslednje vreme, često se kupuje kompletna mala narodna nošnja za krštenje dece", rekla je Božovićeva Tanjugu.
Iako nošnju od srme i gajtana ručno radi, na tradicionalan način i bez imitacija, od tog posla njena porodica ne može pristojno da živi, već joj je, kako kaže, taj hobi dodatak kućnom budžetu.
Da čuvari starih zanata i domaće radinosti ne mogu da žive od tog posla kaže i Danijela Radojičić iz zanataske radnje "NIG" u Kragujevcu, jedine u gradu koja ima sertifikat da su proizvodi od gline ručne izrade.
"Radnja domaće radinosti 'NIG' postoji 19 godina i ranije su bila mnogo lakša vremena, pa se živelo bolje i zapošljavalo. U neka srećna vremeno petoro ljudi je radilo u radionici, a danas je samo suprug zaposlen, a ja mu pomažem. Od ovoga živimo, veoma teško, ali borimo se", kaže Radojičićeva.
Udruženje žena "Kneginja Milica" broji oko 750 članica iz različitih gradova Srbije, i prema rečima predsednice Ljiljana Ćirović, interesovanje kupaca sve je veće, a u ponudi je, ističe, mnogo toga starinskog, ali osavremenjenog.
"To su sve stari zanati, ono sve što smo imali kroz vekove, ali su žene to malo osavremenile. To su predmeti i stvari nastali slikanjem i vezeni, tu su jelek, opančići, tkani predmeti od svih vrsta prirodnih materijala, dakle sve ono što su nekada naše majke radile, ali one sada pokušavaju da to malo usklade, da to može da se i ponese, kao što je to uradila modna kuća 'Gani'. Oni rade sve od prirodnih materijala, njihovi proizvodi ima jaku dobru prođu, ljudi to cene i hoće da nose", rekla je Ćirovićeva.
Ona je navela i da većinu od 750 članica čine žene u socijalnoj potrebi, samohrane majke, majke sa bolesnom decom.
(Tanjug)