Razlika između klimatizovane i spoljne temperature ne bi trebalo da prelazi pet stepeni Celzijusovih.
"Naše stanovništvo je sklono želji da se naglo rashladi, i umesto da koristi u umerenim uslovima sopstvene mehanizme termoregulacije, uključuje klima uređaje u okolnostima kada to možda i nije neophodno," rekla je za "Večernje novosti"specijalista higijene sa medicinskom ekologijom iz Gradskog zavoda za javno zdravlje, dr Snežana Matić Besarabić.
"Poremećena termoregulacija i povećano odavanje toplote u većem obimu od stvaranja, može da dovede do nazeba, najčešće su to letnja virusna oboljenja praćena visokom temperaturom sa malo objektivnih simptoma. Naglo rashlađivanje nikako ne pogoduje organizmu, pa se u pojedinim organima javljaju reakcije na naglu promenu temperature, pre svega u respiratornom traktu i perifernim krvnim sudovima".
"Osim toga, dokazano je da kod velikih centralizovanih rashladnih sistema može da dođe do rasejavanja mikrobioloških agenasa u vazduh prostorije. Zato je redovno čišćenje tih sistema, kao i kućnih klima-uređaja, veoma važno i mora se raditi redovno", napominje dr Matić - Besarabić.
Povišene dnevne temeprature duže od dva dana najteže podnose starije osobe, oni koji boluju od kardiovaskularnih i respiratornih bolesti i oni treba da što više smanje dnevne aktivnosti, izbegavaju fizičke aktivnosti na otvorenom, najtoplije periode dana.
Deca predškolskog uzrasta osetljiva su na preterano sunčevo zračenje i na nagle temperaturne razlike. Ako se tokom vožnje koristi klima-uređaj, obavezno se isključi pre završetka vožnje, da bi se spoljna i temperatura u autu približile. Roditeljima uvek treba napomenuti da u vreme talasa vrućina nikako ne ostavljaju decu samu u kolima ni nakratko, jer temperature u autu dostižu i više od 50 stepeni Celzijusovih.
Da bi sačuvali zdravlje, temperatura u prostoriji treba da bude optimalna za naš organizam. Za osobe koje miruju optimalna temperatura je 26,5 stepeni Celzijusovih dok se za umerno aktivne prporučuje kretanje temperature od 24 do 24,5 Celzijusa. Veoma je važno da varijacije budu svedene na što manju meru.
"Do termičkog poremećaja može da dođe i kada je razlika između spoljne i temperature prostorija veća od 10 stepeni Celzijusovih, što je preporučljivi maksimum i to samo za zdrave osobe" upozorila je dr Matić - Besarabić.
Aerosoli, čestice u vazduhu koje klima uređaji raspršuju, mogu da sadrže mikroorganizme koji su “krivci” za izazivanje oboljenja poput miokarditisa (zapaljenje srčanog mišića usled koksaki virusa), alergijske tegobe, rinitis, konjuktivitis, upalu pluća i uha, respiratorni nazeb.
Dok boravimo u klimatizovanoj prostoriji treba voditi računa da hladni talas vazduha nije usmeren direktno na telo, već indirektno postavljen. Na ove temperaturne uticaje, kao i na rasejavanje eventualnih respiratornih virusa iz uređaja burnije reaguju osetljive grupe stanovništva - stari, bolesni sa kardiovaskularnim, repsiratornim bolestima, deca predškolskog uzrasta, trudnice.
Hronični bolesnici sa dijagnozom kardiovaskularnih oboljenja, stare osobe takođe ne treba da budu direktno izloženi rashlađivanju već da to bude indirektno i kod ovih osoba ne bi trebalo da razlika u temperaturi pređe razliku veću od 5 stepeni.