Običaji i obredi kojima se u pravoslavnom svetu obeležava uspomena na dan rođenja Isusa Hrista razlikuju se od zemlje do zemlje, a svaki narod je uneo sopstvenu tradiciju u proslavljanje praznika. U Grčkoj deca na Badnje veče idu od kuće do kuće i pevaju božićne pesme, a zauzvrat dobijaju slatkiše ili novac.

U Bugarskoj se za Badnje veče priprema večera od 12 jela bez mesa koja simbolišu 12 meseci u godini. Nakon večere svi članovi porodice ustaju u isto vreme.

U Ukrajini se na Badnje veče služi takozvana Sveta večera uz obaveznu pšenicu unetu u kuću, kao izraz želja da godina dobro rodi.

U Rumuniji je uobičajeno žrtvovanje praseta na dan Svetog Ignatija (20. decembar), a biće posluženo tek na božićnoj trpezi. Posebnost rumunske božićne trpeze čini "kozonaći" - kolač sa suvim grožđem i lešnicima. Takođe je prisutan običaj da deca za Badnje veče idu od kuće do kuće i pevaju božićne pesme.

I u Makedoniji, deca pevaju božićne pesme od vrata do vrata. U Gruziji se na Badnje veče čeka da sat otkuca ponoć kako bi ukućani počeli večeru.