Švajcarac Luis Palmer predstavio je na novobeogradskom Ušću prvo vozilo na solarni pogon kojim je 3. jula iz Lucerna krenuo na put oko sveta.
Švajcarac Luis Palmer predstavio je na novobeogradskom Ušću prvo vozilo na solarni pogon kojim je 3. jula iz Lucerna krenuo na put oko sveta.Solarni taksi, koji ima tri točka i razvija maksimalnu brzinu oko 90 km/h. Sastoji se od solarnog vozila i prikolice sa solarnim ćelijama koje daju polovinu energije, dok se druga polovina polovina potiče iz napajanja vozila putem utičnica.
Ovaj taksi je projektovan tokom tri godine na četiri švajcarska instituta, rekao je Palmer tokom predstavljanja svog automobila.
On je rekao da na svojim putovanjima često provoza saputnike, koji takodje mogu da upravljaju vozilom jer upravljač ima mogućnost horizontalnog pomeranja.
Pre nego što je stigao u Srbiju, Palmer je vozilom prošao kroz Nemačku, Republiku Češku, Austriju, Slovačku, Madjarsku i Rumuniju, a sledeće destinacije na koje će krenuti narednih dana su Turska i Bugarska.
Palmerov cilj je da, u narednih najmanje godinu dana, predje najmanje 50.000 kilometara i obidje bar 50 zemalja, a ako u tome bude uspeo ovaj automobil će biti prvo motorno vozilo koje je obišlo svet bez upotrebe fosilnog goriva.
Solarni auto, koji je u petak u Beogradu predstavljen kao dizajnerski poduhvat naučnika sa švajcarskih instituta, još jedan je primer razvoja tehnologije koja je u proizvodnji automobila započeta pre oko 20 godina, izjavio je Tanjugu direktor Muzeja automobila Bratislav Petković.
Prema njegovim rečima, razvoj alternativnih energenata u automobilskoj industriji nije novost i na tome se u svetu već decenijama radi u cilju iznalaženja rešenja problema zagadjenja životne sredine, sa jedne, i problema potencijalnog nestanka aktuelnih energenata u automobilskoj industriji, s druge strane.
Srpski naučnici koji su se bavili tom oblašću uspeli su da se mnogo bolje afirmišu u svetu, tako da na ovom prostoru istraživanja u toj oblasti nisu uzela maha, rekao je Petković i dodao da se Akademija nauka u odredjenom periodu bavila ispitivanjima mogućnosti električnog pogona kod automobila.
Petković smatra da alternativni energenti još uvek ne doživaljavaju proboj na svetskom tržistu jer je velikim kompanijama u interesu eksploatacija postojećih goriva, ali da će alternativni energenti preuzeti vodjstvo u automobilskoj industriji, nakon što postojeći izvori energije budu presušili.
Govoreći o tretmanu starih automobila - "oldtajmera" - u Srbiji, Petković je istakao da na tom polju postoji konstantna saradnja sa privatnim vlasnicima starih automobila i da Muzej automobila u Ulici Majke Jevrosime, u Beogradu, pored svoje stalne postavke izlaže i automobile koji su za potrebe muzeja na kratko preuzeti od njihovih vlasnika.
"Ukoliko privatni vlasnici žele da prodaju svoj 'oldtajmer', oni moraju prvo da ga ponude Muzeju automobila ili Muzeju nauke i tehnike i da bi ga prodali moraju da dobiju dozvolu Muzeja", istakao je Petković.
On je izrazio zadovoljstvo saradnjom koja postoji izmedu Muzeja i ljubitelja "oldtajmera" istakavši pritom da saradnja postoji i na medjunarodnom nivou sa srpskim stručnjacima koji su ostvarili uspešne karijere u velikim automobilskim kompanijama.
Postavka Muzeja automobila obuhvata deo zbirke u kojoj se nalaze stari i retki automobili, koji imaju poseban značaj za upoznavanje razvoja i tehničkog napretka automobilizma kod nas i u svetu.
Najstariji automobil je vozilo na tri točka, drvene karoserije, sa sedištem za dve osobe - Marot-Gardon proizveden 1897. godine u Francuskoj.
U Zbirci su i francuski automobil "Charron" iz 1908. godine, sa drvenim paocima na točkovima i luksuznom drvenom karoserijom tipa Landolet, koja se izradivala ručno po narudžbini, kao i prvi automobil izradjen u velikoj seriji na montažnoj traci - model Ford T iz 1925. godine.
(Tanjug)