Pešaci su jedna od najugroženijih kategorija učesnika u saobraćaju. U periodu od 2001. do 2012. godine u Srbiji je ukupno nastradalo gotovo 45 hiljada pešaka.
Kako greške i okolnosti koje neposredno doprinose nastanku saobraćajnih nezgoda u kojima stradaju pešaci nisu uvek do kraja razjašnjene, Agencija za bezbednost saobraćaja i internet portal www.polovniautomobili.com sproveli su istraživanje na osnovu kojeg je utvrđeno kako se pešaci ponašaju u saobraćaju i sa kakvim se problemima suočavaju. U istraživanju je učestvovao veliki broj ispitanika, tačnije 21.914 ljudi.
Interesantan je podatak da oko dve trećine ispitanika dnevno prepešači svega do 3 km, što je oko pola sata hoda. Dominantno se pešači zbog svakodnevnih obaveza, i to u periodu između 9 i 12 časova ujutro i 18 i 22 časa uveče.
Kada je u pitanju poštovanje propisa, tek oko četvrtine ispitanika izjavilo je da ulicu uvek prelazi na pešačkom prelazu, dok ostali to čine u zavisnosti od toga da li je "zebra" blizu ili se do nje mora dodatno pešačiti, što ih opredeljuje da ulicu pređu na za njih najzgodnijem mestu. Na semaforisanim raskrsnicama, oko polovine ispitanika izjavilo je da za prelazak ulice čeka da se upali zeleno svetlo za pešake, dok veoma mali broj njih, svega oko 1 odsto nikada ne čeka paljenje zelenog svetla.
Jedan deo ankete posvećen je stavovima ispitanika u vezi sa rizicima kojima su kao pešaci svakodnevno izloženi. Prema njihovom mišljenju, mesta povećanog rizika za pešake su na prvom mestu loše obeleženi ili osvetljeni pešački prelazi. Loše osvetljene ulice, odnosno puteve ispitanici takođe visoko rangiraju u pogledu rizika pešaka.
Zabrinjavajući podatak koji je dobijen kroz ovo istraživanje je da se preko polovine ispitanika našlo u rizičnoj situaciji dok je prelazilo ulicu na obeleženom pešačkom prelazu, što podupire konstataciju da su vozači dominantni izazivači saobraćajnih nezgoda sa pešacima. Tek jedan od deset ispitanika se u takvoj situaciji našao prilikom prelaska ulice van obeleženog pešačkog prelaza.
I pored toga što se iz odgovora ispitanika moglo zaključiti da rizici kojima su kao pešaci svakodnevno izloženi nisu proizvod njihovog pogrešnog ponašanja, prilikom rangiranja najčešćih uzroka nastanka saobraćajnih nezgoda, na prvom mestu našla se "nepažnja i neopreznost pešaka", dok su se iza ovog uzroka našli "neprilagođena brzina vozila", "nepažnja vozača", "nepoštovanje propisa od strane pešaka" i "nepropuštanje pešaka od strane vozača".