Pravoslavni vernici koji proslavljaju praznik Vaskrsenja Isusa Hrista počinju u ponedeljak Veliki časni post.
Pravoslavni vernici koji proslavljaju praznik Vaskrsenja Isusa Hrista počinju u ponedeljak Veliki časni post.
Vaskršnji post je najduži u pravoslavnoj veri, traje šest nedelja i završava se praznikom Vaskresenja koji se ove godine proslavlja 27. aprila.
Časni post, koji prethodi praznovanju Vaskrsa, zavisi od datuma najvećeg hrišcanskog praznika kojeg pravoslavni slave uvek u nedelju punog meseca posle prolećne ravnodnevnice i obavezno posle jevrejske Pashe.
Prema pravoslavnom učenju, Veliki post uči pokajanju, praštanju i pravoj molitvi, a cilj je da se u miru i tišini dočeka najveći hrišćanski praznik, jer je vera u Vaskrsenje osnov hrišćanstva.
Veliki ili Časni post, koji je naziv dobio prema Časnom krstu na kome je stradao Isus, ustanovljen je po uzoru na podvig Spasitelja koji je, posle krštenja na Jordanu, postio više nedelja u pustinji.
Post nije gladovanje, ni zapostavljanje trpeze na kojoj, u vreme tog dobrovoljnog podviga nema hrane živorinjskog porekla, već je, pre svega, moralni i etički izraz stvarne ljubavi prema Bogu i Sinu Božjem koji je svojim stradanjem i svojim životom u veri uspostavio vrednosti hrišćanstva.Vaskršnji post je najduži u pravoslavnoj veri, traje šest nedelja i završava se praznikom Vaskresenja koji se ove godine proslavlja 27. aprila.
Časni post, koji prethodi praznovanju Vaskrsa, zavisi od datuma najvećeg hrišcanskog praznika kojeg pravoslavni slave uvek u nedelju punog meseca posle prolećne ravnodnevnice i obavezno posle jevrejske Pashe.
Prema pravoslavnom učenju, Veliki post uči pokajanju, praštanju i pravoj molitvi, a cilj je da se u miru i tišini dočeka najveći hrišćanski praznik, jer je vera u Vaskrsenje osnov hrišćanstva.
Veliki ili Časni post, koji je naziv dobio prema Časnom krstu na kome je stradao Isus, ustanovljen je po uzoru na podvig Spasitelja koji je, posle krštenja na Jordanu, postio više nedelja u pustinji.
Post nije gladovanje
Oni koji odluče da ispoštuju pravila posta dužni su da naprave izbor posne hrane, bez mesa i belog mrsa, i da te dane provedu u molitvi, praštanju i pokajanju, kako bi se pripremili za pričest koji je kruna tog odricanja.
Kanonom pravoslavne crkve najstroži post je predvidjen u prvoj i poslednjoj nedelji. Tada se jela pripremaju samo na vodi, ali je sveštenicima i duhovnicima prepušteno da tako stroge obaveze razreše one vernike koji, zbog životne dobi, zdravlja ili vrste posla, nisu u stanju da poštuju pravila posta.
U pravoslavnoj veri se smatra da onaj ko može da se uzdrži od prekomernog jela, ima snage da se uzdrži i od zlih misli i dela.
Prednosti i nedostaci
Dijetetski udžbenici ističu da je post, u suštini, potpuno na liniji modernih naučnih saznanja vezanih za zdravu ishranu.
"Bitno je da imate na umu da, iako post traje od četiri do šest nedelja, što zavisi o kojem je postu reč, svako treba da posti samo onoliko koliko može", kaže za "Blic" dr Branka Mirković, nutricionista.
Nutricionisti zagovaraju povremeno kontrolisano gladovanje pošto olakšava organizam i podstiče eliminaciju štetnih materija. Post je zdrav i zato što podrazumeva smanjen unos hrane jer je osnovna preporuka za vreme obroka skromna količina hrane.
Post isključuje iz jelovnika namirnice životinjskog porekla i veći deo animalnih proizvoda koji su glavni izvor belančevina. Tradicionalni posni jelovnici zdravi su i zato što podrazumevaju smanjeni unos zasićenih masnoća koje su opet povezane s nastankom holesterola opasnog zbog toga što izaziva taloženje na zidovima krvnih sudova. Upravo zbog toga ovakva ishrana smanjuje rizik od nastanka lošeg holesterola.
Posni režim ishrane blagotvoran je za organizam, pogotovu ako se ne zanemare neki važni principi pravilne ishrane kao što su raznovrsnost i redovnost obroka. Medjutim, najčešći nedostaci ishrane u vreme posta su, pre svega, monotonija obroka. Posledica može da bude pojava deficitarnog unosa neophodnih nutritivnih komponenata. Tokom posta većina ljudi samo isključuje jela koja nisu dozvoljena, a da istovremeno ne uvodi nova i tako samo osiromašuje jelovnik.
Tokom posta može da dođe i do prevelikog kalorijskog unosa zato što ishranom dominiraju jela na bazi ugljenih hidrata (testa, peciva, hleba, džem, med). Ako se pretera sa (posnim) poslasticama i grickalicama ili ako one čak zamenjuju obroke, posledica je stalna glad, neredovna ishrana i povećanje telesne mase.
Imajte na umu da kada se naglo smanji količina hrane, zbog dominantnog osećaja gladi neki ljudi zanemaruju unos tečnosti. Zato se postarajte da tokom dana unesete minimum 2,5 litara tečnosti u razmacima, a nikako naglo.
Osnovna pravila:
1. Dan treba početi doručkom i obavezno predvideti vreme i organizovati nabavku za sva tri osnovna dnevna obroka.2. Veoma je važno svakodnevno jesti voće i piti prirodno ceđene sokove. Obavezno jedanput dnevno jesti salate od svežeg ili kiselog povrća, kao i jela od kuvanog, barenog ili dinstanog povrća.
3. Svaki dan uneti obrok mahunarki (grašak, sočivo, pasulj, lebleblije, boranija, pečurke) koje imaju nizak glikemijski indeks, a pružaju dovoljno energije za brojne dnevne aktivnosti. Od mahunarki mogu da se kuvaju čorbe, da se prave salate, pirei, pite, variva i musake.
4. Sveži voćni sokovi, voće i pirei od voća treba da se nađu na vašem meniju dva puta u toku dana.
5. Svakodnevno u organizam treba uneti dva i po litra vode i čaja.
6. Pojačana potreba za jelom može da bude i posledica niskog nivoa šećera u krvi ili velike količine kiseline u želucu. Zato je veoma važno da jedete na dva do dva i po sata da biste izbegli ove simptome. Za par dana će simptomi nestati i vratite se na četiri do pet obroka dnevno.
Posni proizvodi na sniženju
U gradskim prodavnicama izbor posne hrane je prilično dobar, ali se većina trgovaca nije posebno potrudila da snizi cene ovakavih proizvoda. Naravno ima i prehrambenih snabdevača u prestonici koji nisu zaboravili na kupce, koji će barem mesec i po dana pazariti uglavnom ribu, povrće, posne supe, biljne sireve...."Tokom prve nedelje posta izdvojili smo desetak proizvoda i snizili im cene. Tako kesica posne supe može da se kupi za 19,90, konzerva tunjevine i sardine koštaju po 49,90, a riblja pašteta 18,90 dinara. Na sniženju su i biljni sirevi 'ajdamer' i 'gauda', pa za kilogram treba odvojiti 455,90 dinara. Tegla ajvara od 660 grama staje 119, a kornišoni od 370 grama su 59 dinara.'Pale' su cene i majonezu 'laki' i to na 19,50, kao i margarinu, za koji treba odvojiti 37,50 dinara", kaže za "Večernje novosti" Milena Radulović iz "Jabuke".
U svim "Maksi" supermarketima snižene su cene svežeg i smrznutog povrća, turšije, ribe, džemova i marmelada, pirinča, sokova i vina. U ovoj prodavnici za 250 grama "mistral" smrznutih paniranih ribljih štapića i pljeskavica treba odvojiti 69,50 dinara, za "trata" sardinu u ulju (100gr) 77,90, a za kilogram šargarepe 43,90 dinara. Pečena paprika "rustiko" (450gr) staje 118,50 dinara, džem od šumskog voća "medikal" (330gr) 99,90, a smrznuto povrće "jupik" (450gr) 53,50 dinara.
I trgovci "Tempa" za predstojeći post snizili su cene brojnih namirnica. Tako panirani filet oslića "frikom" može da se kupi za 459 dinara, kilogram pirinča je 115, dok za kilogram crnog luka treba odvojiti 36,50 dinara. Na popustu je, između ostalog, i hobotnica "trata" (100gr), koja košta 139,50 dinara, litar crvenog vina "medveđa krv" staje 115, a belog vina "rizlinga" 69,90 dinara. Kilogram žitarica "musli tropik" može se pazariti za 257 dinara.
U ribarnicama je dobra ponudu različitih vrsta ribe. Za kilogram skuše potrebno je odvojiti od 130 do 420 dinara, u zavisnosti da li je smrznuta ili sveža, za skarpinu od 450 do 750, a za šarana oko 230 dinara. Pastrmka košta 280 do 350, oslić hoki 220, file oslića je 350, a kilogram lignji je, u zavisnosti od kvaliteta, od 330 do 750 dinara. File lista može se kupiti za 700 dinara, brancina za 690 do 1.000, koliko košta i orada. Među najskupljim vrstama riba je bela morska "san pjer", koja staje čak 2.100 dinara.
(MONDO)