Stil

FOTKE OPEČENIH DEVOJAKA ŠOKIRALE SRBIJU! Dermatolog objasnio ko NIKAKO ne sme da vam radi tretmane po salonima!

Autor Bojana Zimonjić Jelisavac

Dermatolog uživo komentarisao tretman "plazma penom" i njegove posledice ako se ne radi kako bi trebalo!

Izvor: TV Prva/Instagram/naidanaki

Srbiju su šokirale fotografije unakaženih lica žena nakon tretmana podmlađivanja kože. I učesnica rijalitija Naida Gadžo objavila je da je bila "žrtva" tretmana u salonu i pokazala lice koje izgleda kao da su delovi kože spaljeni!

Dermatolog dr Aleksandar Adamović rekao je na Prvoj da određene tretmane sme da sprovodi samo lekar, a da je nastojanje salona da idu ukorak s trendovima i nude najnovije, možda i neoprobane metode za koje osoblje nije obučeno, "trka za parama".

"Ima nešto što mi stalno gledamo u poslu, koliko god su žene lepe, hoće da budu još lepše i koriste razne metode da se ne bi starilo, a često ćete primetiti da se mnoge stvari ne mogu primeniti na sve. Na nečijem licu možete primeniti neku metodu, a na nečijem ne možete, međutim pacijent dođe i kaže - ja to hoću, uprkos vašem savetu da nije primerena procedura njihovoj koži. Insistiraju, neki doktor popusti, neko ne, pa se desi nešto što ne treba", rekao je dermatolog iz gradskog Zavoda za kožno-venerične bolesti.

Fotografije opečenih lica devojaka koje su bile u beogradskom salonu šokirale su sve!

Doktor Adamović se ogradio i rekao da ne može da komentariše taj slučaj, ali da može da kaže da ne sme svaki tretman "bilo ko" da radi jer ne poznaje ni samu tehnologiju, ni anatomiju kože.

"Ne pričam o ovom slučaju, za njega ne znam jer nisam učestvovao i ne znam šta je sve primenjeno, ali mogu nešto drugo da kažem vezano za dermatokozmetiku. To je deo dermatološke nauke, žene kažu da su bile kod kozmetičara, imaju dobrog kozmetičara, a to u klasičnom smislu više ne postoji. Sada se radi o sofisticiranim procedurama, mi u Zavodu imamo odeljenje za dermatokozmetiku, tamo rade dva lekara dermatologa koji su obučeni i poseduju sertifikate za procedure koje rade. Terapeuti koji prate njihov rad mogu raditi određene procedure, to su oni koji završe visoku zdravstvenu školu odnosno akademiju, smer malo nesrećno nazvan estetičar-kozmetičar, ali tri godine ta deca uče, polažu ispite, moraju da znaju i anatomiju i druge esencijalne stvari da bi shvatali određene procedure, šta se dešava na koži kada se stavi kiselina ili plazma pen. Pa i tada kada nauče, ne mogu da rade baš sve, već jedan deo", rekao je on.

Mogu li kozmetičari da rade iste procedure kao dermatolozi?

"Ne, postoje procedure koje rade lekari, isključivo, oni su posebno obučeni. Nije stvar dužine obuke, već predznanja. Ne može neko ko nema predznanje o koži da kaže daj mi to, sad ću ja to da radim. Morate znati anatomiju kože, fiziologiju, čak i malo patologije da biste znali šta ne smete", rekao je on.

Upozoravamo vas da su ove fotografije uznemirujuće!

Šta je uopšte plazma pen?

"Jednostavno rečeno, bore koje hoćemo da ispravimo su manjak kolagena i elastina. Element kože koji joj daje mladost i popunjenost nedostaje. Kada toga nema, posegnemo za metodama i plazma pen je jedna od njih, nije jedina. Ali je veoma popularna, to je mala sprava, kao olovka koja ima iglu i pravi određeni jonizijući vazduh, pravi mikropovrede na samoj bori. Šta su oni radili, ja to ne znam", rekao je on.

Ako se pravilno koristi plazma pen, ne mogu nastati ozbiljne povrede, igla mora biti udaljena od kože milimetar do dva, i razmak između tih mikropovreda takođe mora da postoji.

"Nanose se kreme za anesteziju, kapak je anesteziran i mikropovrede će stimulisati stvaranje kolagena i elastina, ćelije fibroblasta, i popunjavanje same bore", rekao je on.

U gradskom Zavodu za kožno-venerične bolesti imaju i tu metodu i nisu imali problema.

"Radimo hijaluron, popularno rečeno filere, da li je to bolja opcija, zavisi od kože. A vampirski tretman, takozvani, uzima se krv klijenta i isfiltrira se, dobiju se trombociti koji su nosioci faktora rasta i oni se ubrizgavaju u kožu. To je kao autotransfuzija", rekao je on.

Doktor Adamović kaže i da sve što je novo, mora da prođe kliničke studije na određenom broju pacijenata, "baš kao i vakcine".

"Mora postojati iskustvo i naučna osnova da smo dokazali i proverili ono što hoćemo da uradimo. Ako to nemamo, lutamo, ali mislim da se retko ko upušta u neproverene procedure", rekao je on.

"Nastojanje salona da imaju sve tretmane je trčanje za parama, mi u Zavodu imamo depresirane cene u odnosu na salone, ali su usluge takve da za deset godina nismo imali slučaj da smo napravili neku brljotinu, to se kod nas nije desilo", rekao je on.

Budite bolje informisani od drugih, PREUZMITE MONDO MOBILNU APLIKACIJU.

Tagovi