Običaji

Zašto je Veliki petak najtužniji dan u godini?

Malo je dana u hrišćanstvu koji nose takvu težinu i duboku simboliku kao što je Veliki petak.
Foto: MONDO/Uroš Arsić

Za vernike Srpske pravoslavne crkve, Veliki petak je trenutak najstrožeg posta i najdublje tuge, dan kada se sećamo žrtve Isusa Hrista, njegovog raspeća na Golgoti.

Dok se uobičajeno pravoslavna bogosluženja najavljuju zvonima, na Veliki petak vlada specifična tišina. Umesto metalnog odjeka, vernike na molitvu pozivaju drvena klepala, koja podsećaju na skromnost i težinu stradanja. Na ovaj dan se ne služi liturgija, već se čitaju "Carski časovi" - molitveni trenuci koji nas vode kroz hronologiju Hristovog suđenja pred Pontijem Pilatom, njegovog puta sa krstom i samog čina raspeća.

Centralni događaj popodnevnih službi u pravoslavnim hramovima je iznošenje plaštanice. Ovo platno, na kojem je oslikano polaganje Hristovog tela u grob, postavlja se na posebno ukrašen sto ispred oltara. To je trenutak kada vernici celivaju plaštanicu, simbolično učestvujući u Hristovom pogrebu. Večernja služba se nastavlja Statijama - pesmama koje odišu tugom Presvete Bogorodice, ali istovremeno najavljuju svetlost predstojećeg Vaskrsenja.

Crveno jaje - od rimske legende do "čuvarkuće"

Tradicija farbanja jaja, koja je neraskidivo vezana za Veliki petak, vuče korene iz priče o Mariji Magdaleni. Prema predanju, ona je caru Tiberiju u Rimu donela jaja na dar, svedočeći o Hristovom povratku iz mrtvih. Na carevu skeptičnu opasku da je to nemoguće koliko i da jaja pobele, ona su u trenu postala crvena.

Danas svaka domaćica u Srbiji s posebnom pažnjom boji prvo jaje u crvenu boju. Ovo jaje, poznato kao "čuvarkuća", zauzima počasno mesto u domu tokom cele godine, verujući se da štiti porodicu i donosi blagostanje.

Narodna verovanja i strogi post

Veliki petak je dan potpunog mirovanja. Narodni običaji nalažu prekid svih težih poslova u polju i kući, kako bi se duh usmerio na molitvu. Vernici se pridržavaju najstrožeg posta, često provodeći dan samo na hlebu i vodi, dok oni najistrajniji ne uzimaju ni hranu ni piće do zalaska sunca.

Postoje i zanimljiva narodna predviđanja vezana za ovaj dan:

  • Kiša na Veliki petak tradicionalno se tumači kao loš znak za rod šljiva.
  • Sunčano vreme najavljuje bogatu i rodnu godinu za svo voće.

Osim tuge, Veliki petak nosi i snažnu poruku o nadi i milosti. Setimo se pokajanog razbojnika koji je razapet pored Hrista. U svojim poslednjim trenucima, on je priznao svoje grehe i zamolio Gospoda da ga se seti u Carstvu nebeskom. Isusove reči upućene njemu, da će još istog dana biti s njim u raju, služe kao večni podsetnik da za iskreno pokajanje nikada nije kasno.

Dok provodimo ovaj dan u tišini i postu, mi zapravo koračamo kroz najmračniju noć, iščekujući pobedu života nad smrću koja dolazi sa vaskršnjim jutrom.

Vaše mišljenje nam je važno - ostavite komentar, nije potrebna registracija!

BONUS VIDEO:

This browser does not support the video element.

"Mnogo naših ljudi ne posti, ne oseća se praznična atmosfera u Beogradu" Otac Jovan o običajima koji se sprovode na Veliki petak i Vaskrs! Izvor: Kurir televizija

(MONDO)