Velika subota je dan tihe žalosti, ali i skrovite nade pred samu radost Vaskrsa. Srpska pravoslavna crkva danas obeležava drugi dan hrišćanske žalosti, koji ujedno za većinu vernika znači i završetak višenedeljnog posta. Bogosluženja ovog dana podsećaju da Hristos počiva u grobu, ali i da se iščekuje njegovo Vaskrsenje.
U crkvama se čita i peva o Hristovom pogrebu, dok vernici sa upaljenim svećama stoje pred plaštanicom - platnom sa naslikanim Hristom položenim u grob, koje je dan ranije, na Veliki petak, svečano izneto ispred oltara. Kadenje, tihe molitve i celivanje plaštanice podsećaju na trenutak kada je Hristos nadvladao smrt, ali je svet još uvek uronjen u tišinu groba.
Vernici u hramovima odgovaraju na pojanje crkvenog hora i sveštenika molitvenim rečima, a mnogi veruju da je upravo ova noć prelaz između tame i svetlosti, između stradanja i pobede. U svim pravoslavnim crkvama poštuje se ustaljeni poredak bogosluženja, dok se u Jerusalimu sva pažnja usmerava na Crkvu Hristovog Groba, gde vernici svake godine, baš na Veliku subotu, svedoče pojavi Blagodatnog ognja, koji se smatra čudesnim znakom Božjeg prisustva.
Kako se Velika subota obeležava?
U narodnoj tradiciji, Velika subota je dan kada se privode kraju sve pripreme za doček Uskrsa. Kuća se sređuje, završavaju se poslovi koji su ostali nedovršeni, priprema se posna hrana, a u nekim krajevima se na ovaj dan farbaju uskršnja jaja, naročito ako to nije učinjeno na Veliki petak.
Običaji se razlikuju od regiona do regiona:
- U Homolju se mesi poseban hleb, vaskršnjak, najčešće ukrašen bosiljkom, zajedno sa manjim kolačima.
- U jugoistočnom Banatu prave se kolačići koji se posle večernjeg bdenja odnose na groblje, gde se grobovi pokojnika preliju vinom i okade.
- U okolini Leskovca ovaj dan se naziva "dugačka subota", aludirajući na duge i teške Hristove muke.
- U Bosanskoj krajini i Hercegovini poznata je i kao "crvena subota", jer se jaja većinom farbaju baš tada i to uglavnom u crvenu boju.
- U narodu postojii naziv "zavalita subota". Smatra se da na ovaj dan svako treba da učini neko dobro ili milosrdno delo kako bi "nekome krenulo nabolje", ali i da bi i sam doživeo blagoslov u narednoj godini.
Post i crkveno pravilo
Iako je subota u pravoslavnoj tradiciji uobičajeno dan kada se post, ako ga ima, olakšava, Velika subota je izuzetak. Sveštenici objašnjavaju da se, zbog značaja dana, vernici uzdržavaju slično kao na Veliki petak. Dakle, strožije nego drugih dana posta.
Mnogi se opredeljuju za isključivo posnu hranu na vodi, bez ulja, dok se pojedini pridržavaju još strožeg pravila i do večeri gotovo ništa ne jedu ili uzimaju tek malo hleba i vode. Tako se ceo dan provodi u tišini, molitvi i pripremi srca za radost Vaskrsa.
Šta se prema narodnom verovanju ne radi na Veliku subotu?
U našem narodu postoji više pravila vezanih baš za ovaj dan. Najčešće se pominju sledeće:
- Ne priliči glasna muzika, pesma i veselje - dan treba da prođe u miru i sabranosti.
- Ne preporučuje se šivenje, krpljenje i drugi ručni radovi.
- Ne rade se teži poslovi u polju i bašti - veruje se da današnji dan nije pogodan za rad na zemlji.
- U selima se, iz poštovanja prema danu, izbegava klanje stoke ili živine, kao i lov i ribolov.
Šta bi vernici trebalo da urade danas?
S druge strane, postoje i dela i navike za koje narodna i crkvena tradicija kažu da su danas naročito poželjni:
- Ustati ranije, završiti neophodne poslove za doček Uskrsa - očistiti kuću, srediti dvorište, pripremiti ono što se može spremiti u okviru posta.
- Dan provesti u smirenju, molitvi, razmišljanju o Hristovoj žrtvi i nadi u Vaskrsenje.
- Umesiti uskršnje hlebove i kolače koji će se sutradan naći na trpezi.
- Obojiti jaja, ukoliko to nije urađeno ranije - u mnogim krajevima baš na Veliku subotu jaja se boje samo u crveno, kao znak Hristove krvi i novog života.
- Večernji obrok, tamo gde se poštuje stroži post, svesti na vrlo skromnu hranu - često samo na hleb i vodu.
- Obavezno učiniti neko dobro delo - pomoći siromašnima, obradovati nekoga ko nema, posetiti bolesnog ili makar u srcu oprostiti onome na koga se ljutite. Veruje se da se dobrotvorna dela učinjena na Veliku subotu posebno pamte i da otvaraju vrata boljih dana.
Vaše mišljenje nam je važno - ostavite komentar, nije potrebna registracija!
BONUS VIDEO:
(MONDO)