Autonomija univerziteta širom sveta sve više slabi. Od 2015. godine akademske slobode smanjene su u 50 zemalja, dok je poboljšanje zabeleženo u samo devet država.
Mapa je izrađena na osnovu Indeksa akademskih sloboda instituta V-Dem za 2025. godinu, čije podatke prenosi platforma Our World in Data. Ona pokazuje u kojim zemljama univerziteti, profesori i istraživači imaju najveću slobodu od državnog i institucionalnog mešanja.
Češka ima najviše akademskih sloboda
Sa gotovo maksimalnim rezultatom od 0,98, Češka zauzima prvo mesto na svetskoj listi. Slede Estonija sa rezultatom 0,97, Belgija sa 0,95 i Slovenija, koja je sa ocenom 0,94 dospela u sam vrh rangiranja.
Evropske zemlje dominiraju vodećim pozicijama, ali su među najvećim iznenađenjima Čile i Kostarika. Ove dve države našle su se ispred brojnih najbogatijih i najrazvijenijih zemalja sveta.
U velikom delu Latinske Amerike autonomija univerziteta izričito je zaštićena ustavom, čime se visokoškolske ustanove štite od političke kontrole i pritisaka vlasti.
Jamajka i Sejšeli takođe su rangirani uz znatno bogatije države, što ukazuje na to da su snažne institucije i pravna zaštita možda važnije za akademsku slobodu od ekonomske ili geopolitičke moći jedne zemlje.
Kina, Iran i Mjanmar pri dnu liste
Na suprotnoj strani rangiranja nalaze se Kina, Iran, Mjanmar i Nikaragva, koje spadaju među države sa najrestriktivnijim uslovima za akademski rad.
U Kini nadzorne kamere u učionicama, studenti koji prijavljuju izjave profesora i stroga ideološka kontrola ograničavaju slobodu univerzitetskih predavača. Rezultat Kine na Indeksu akademskih sloboda opao je za oko 40 odsto tokom prethodne decenije.
SAD imaju najlošiji rezultat među zemljama G7
Posebnu pažnju privukao je položaj Sjedinjenih Američkih Država, koje sada imaju najniži rezultat među članicama Grupe sedam najrazvijenijih ekonomija sveta.
Prema ovom indeksu, nivo akademskih sloboda u SAD sada je uporediv sa rezultatima Butana i Tajlanda.
Pad je ubrzan tokom 2025. godine, kada je zabeleženo 20 saveznih mera koje su uticale na autonomiju univerziteta. Državna sredstva namenjena naučnim istraživanjima bile su zamrznute ili ukinute, dok su najavljena smanjenja finansiranja do 35 odsto, odnosno za oko 32 milijarde dolara, dodatno povećala pritisak na visoko obrazovanje.
Za razliku od Mađarske, Indije i Turske, gde su akademske slobode slabile postepeno tokom dužeg perioda, pogoršanje položaja američkih univerziteta dogodilo se za samo šest godina.
Ovakav razvoj događaja pokazuje koliko brzo autonomija univerziteta može da bude ugrožena, čak i u zemljama sa dugom demokratskom i akademskom tradicijom.
Indija beleži jedan od najvećih padova
Indija je od 2010. godine zabeležila jedan od najbržih padova akademskih sloboda na svetu.
Za vreme vlasti premijera Narendre Modija menjani su udžbenici i način na koji se predstavljaju pojedini delovi istorije zemlje, dok su profesori koji osporavaju zvanične državne stavove, izloženi sve većim pritiscima i zastrašivanju.
Nedavni studentski protesti dodatno su skrenuli pažnju na šire probleme u indijskom visokom obrazovanju. Nakon što je prijemni ispit za studije medicine 2026. godine poništen zbog curenja ispitnih pitanja, protestni pokret mladih proširio se širom zemlje i, prema navodima iz teksta, doprineo ostavci ministra obrazovanja Darmendre Pradana.
Čak su i zemlje sa dugo uspostavljenim univerzitetskim sistemima tokom samo jedne decenije doživele velike potrese, dok su političke odluke i zakonske promene iznova oblikovale visoko obrazovanje.
Vaše mišljenje nam je važno - ostavite nam komentar, nije potrebna registracija!
BONUS VIDEO:
(MONDO)