Istorija koja živi

Ovo su neki od najstarijih naseljenih gradova na svetu: Njihova tajna i dalje fascinira svet

Nastali su pored vode, bogatili se zahvaljujući trgovini i ponovo podizali posle ratova. Tajna opstanka nekih od najstarijih gradova na svetu i dalje fascinira istoričare. Dodajte MONDO u vaš Google izbor
Foto: Sergey-73/Rosen Ivanov Iliev/SJ Travel Photo and Video/Shutterstock

Teško je sa sigurnošću utvrditi koji je najstariji grad na svetu u kojem ljudi i danas žive. Odgovor zavisi od toga kako definišemo grad i kakve dokaze imamo o kontinuitetu naseljenosti.

Neka naselja imaju tragove ljudskog života stare više od 10.000 godina, ali u svojim najranijim fazama nisu nužno imala karakteristike koje danas povezujemo sa gradom - stalno stanovništvo, društvenu organizaciju, verske ili političke institucije, utvrđenja i infrastrukturu.

Jerihon, Biblos i Damask redovno se navode među najstarijim naseljenim gradovima na svetu. Na sličnim listama nalaze se i Alep, Atina, Plovdiv i drugi drevni gradovi, ali redosled zavisi od kriterijuma koji se primenjuju.

Ovi gradovi predstavljaju svojevrsne muzeje čovečanstva na otvorenom. U njihovim arheološkim slojevima može da se prati razvoj stalnih naselja, poljoprivrede, trgovine, arhitekture i verskih verovanja tokom više hiljada godina.

Zašto su prvi gradovi nastajali pored vode?

Voda je bila jedan od osnovnih uslova za nastanak i opstanak ranih naselja. Izvori, reke i plodne doline obezbeđivali su stanovnicima pijaću vodu i mogućnost obrađivanja zemlje.

Vremenom su građeni bunari, kanali za navodnjavanje i cisterne za prikupljanje kišnice. Stabilna proizvodnja hrane omogućila je rast stanovništva i stvaranje sve organizovanijih zajednica.

Veliki značaj imali su i religija i trgovina. U središtima gradova najčešće su podizani hramovi, svetilišta ili palate, dok je položaj uz trgovačke puteve podsticao razmenu hrane, drveta, tekstila, alata i metala.

Trgovina je doprinela razvoju zanatstva, administracije, poreskih sistema i pisma.

Jerihon - naselje koje je promenilo istoriju civilizacije

Jerihon se nalazi na Zapadnoj obali, u blizini reke Jordan, u oazi koja leži znatno ispod nivoa mora. Arheološko nalazište Tel es-Sultan, nedaleko od današnjeg grada, sadrži tragove ljudske aktivnosti koji sežu sve do devetog milenijuma pre nove ere.

Već u tom periodu na ovom mestu postojalo je veliko i stalno naselje, sa monumentalnim građevinama, odbrambenim zidom i kamenom kulom. Ove strukture pokazuju da su stanovnici veoma rano u ljudskoj istoriji dostigli visok nivo društvene organizacije.

Foto: Rosen Ivanov Iliev/Shutterstock

Kuće iz najranijih faza bile su kružne i građene od ćerpiča. U kasnijim periodima pojavile su se pravougaone građevine, omalterisani podovi, javni prostori, kao i dokazi o poljoprivredi, tkanju i trgovini.

Jerihon je poznat i po takozvanim "omalterisanim lobanjama". Preminuli su često sahranjivani ispod podova kuća, dok su lobanje odvajane od tela i oblikovane gipsom. Arheolozi ovu praksu povezuju sa kultom predaka i verovanjima neolitskih zajednica.

Istorija grada obuhvata periode razvoja, razaranja, napuštanja i ponovne izgradnje. Zbog toga izraz "najstariji grad koji je neprekidno naseljen" treba koristiti oprezno. Jerihon je nesumnjivo jedno od najranijih urbanih naselja, ali arheološki nalazi pokazuju da je tokom njegove istorije bilo i prekida u naseljenosti.

Biblijska priča o Izraelcima koji su srušili zidine Jerihona obilazeći grad i duvajući u trube deo je verske tradicije. Arheologija nije definitivno potvrdila ovaj događaj u obliku i vremenu u kojem je opisan u Bibliji.

Biblos - grad koji je povezao trgovinu i pismo

Biblos se nalazi na obali Libana, oko 40 kilometara severno od Bejruta. Arheološki nalazi pokazuju da je ovo područje pre oko 8.000 godina naseljavala zajednica ribara.

Tokom vekova naselje je izraslo u jedan od najznačajnijih feničanskih gradova. Položaj na obali i blizina pomorskih puteva pretvorili su ga u moćno trgovačko središte.

Foto: Sergey-73/Shutterstock

Biblos je uspostavio bliske veze sa drevnim Egiptom, kome je izvozio kedrovo drvo i druge proizvode. Iz Egipta je uvožen papirus, materijal na kojem su pisani dokumenti i tekstovi.

Grad je povezan i sa istorijom i širenjem feničanskog alfabeta, jednog od sistema pisanja koji je snažno uticao na kasnije alfabete širom Mediterana.

U Biblosu su sačuvani ostaci drevnih hramova, rimskih puteva, vizantijskih građevina, krstaškog zamka i četvrti iz srednjovekovnog i osmanskog perioda. UNESCO opisuje grad kao svedočanstvo dugog procesa gradnje i razvoja, od ranog naselja do modernog grada.

Damask - prestonica carstava i kultura

Damask, današnja prestonica Sirije, nalazi se uz reku Baradu, u podnožju planinskog lanca Antiliban. Grad se razvijao zahvaljujući vodi, plodnom zemljištu i položaju na putevima koji su povezivali Mesopotamiju, Mediteran, Anadoliju i Arabijsko poluostrvo.

Tragovi veoma ranih naselja pronađeni su u širem području Damaska, ali UNESCO nastanak grada kao urbanog centra datira u treći milenijum pre nove ere. Zbog toga tvrdnja da je Damask bio grad već oko 10.000. godine pre nove ere nije potvrđena.

Foto: SJ Travel Photo and Video/Shutterstock

Tokom istorije Damaskom su vladali Aramejci, Asirci, Vavilonci, Persijanci, Makedonci, Rimljani, Vizantinci i islamske dinastije.

Grad je usko povezan sa istorijom hrišćanstva. Posle širenja islama, Damask je od 661. do 750. godine bio prestonica Omejadskog kalifata. Iz tog perioda potiče i velika Omejadska džamija, jedan od najznačajnijih spomenika islamske arhitekture.

U njoj se nalazi svetilište za koje se prema tradiciji veruje da čuva relikvije Svetog Jovana Krstitelja. Građevina je podignuta na mestu koje je tokom istorije služilo kao verski prostor različitim kulturama i verama.

Stari grad Damaska uvršten je na UNESCO listu svetske baštine 1979. godine. U njemu je sačuvano oko 125 spomenika iz različitih istorijskih perioda.

Kako su uspeli da opstanu hiljadama godina?

Ne postoji samo jedan odgovor. Položaj u blizini vode, plodno zemljište i trgovački putevi obezbedili su im veliki ekonomski značaj. Njihova verska i politička uloga činila ih je vrednim za brojne vladare koji su se smenjivali, dok su se stanovnici neprestano prilagođavali novim vlastima, kulturama i okolnostima.

Jerihon, Biblos i Damask su gradovi u kojima slojevi istorije i danas žive zajedno sa savremenim stanovnicima. Možda se upravo u tome krije tajna njihove dugovečnosti. Bili su dovoljno važni da budu ponovo izgrađeni svaki put kada su ratovi, osvajanja ili katastrofe pokušavali da ih izbrišu.

Vaše mišljenje nam je važno - ostavite nam komentar, nije potrebna registracija!

BONUS VIDEO:

This browser does not support the video element.

Prva računica: Koliko košta put do Tasosa? Izvor: MONDO

(MONDO)