- Mramorna smrdibuba je u Srbiji prvi put zabeležena 2015. u Vršcu, a stručnjaci smatraju da je stigla u transportu iz Azije
- Pogoduju joj toplija leta i blaže zime i zato nam pravi problem svake godine
- Osim najvažnijeg zatvaranja svih otvora kroz koje bi mogle da se uvuku u vaše domove, u prevenciji mogu da pomognu i metode potapanja u sapunicu ili preparat od ljutih papričica.
Poslednjih nekoliko godina, malo ko nije zapazio povećan broj smrdibuba u Srbiji, kao i njihovu veću otpornost na zahlađenja, što dodatno produžava sezonu tih insekata u toku godine. Prilikom svake njihove najezde, mnogi se pitaju kada su nam postale toliki problem i kako je moguće da opstaju bez obzira na to kakvo je vreme.
Jedna od najzastupljenijih vrsta smrdibuba u Srbiji je upravo mramorna smrdibuba, tropska vrsta kojoj pogoduju visoke temperature. Baš zbog te otpornosti je zbog najprisutnija tokom letnjeg perioda i jeseni, a sve lakše opstaje i u sve blažim zimama.
Kada su ove smrdibube došle u Srbiju?
Prema navedenom u radu Jelene Šeat, doktorke ekologije specijalizovane za faunu i ekologiju stenica, odrasla jedinka ove vrste prvi put je viđena u oktobru 2015. godine na teritoriji Vršca, a onda i u Beogradu i mestu Vatin, od kada se njeno prisustvo sistemski prati. Godinu dana nakon toga, u okviru naredne studije objavljene u Srbiji utvrđeno je da su jaja ovih smrdibuba viđena i ranije, već u junu iste godine.
Takođe, posebno je interesantan podatak da je prisustvo ove vrste pre otkrivanja u Srbiji potvrđeno u Rumuniji, što dodatno podgreva pretpostavke da se iz komšiluka doselila kod nas.
Došle kod nas sa drugog kraja sveta
Mramorna smrdibuba je poreklom iz azijskih regija poput Kine, Japana i Koreje. U Evropi je prvi put registrovana 2004. godine.
Pretpostavka je da su ovi insekti u granice naše zemlje došli sakriveni u transportnim vozilima, a studija iz 2023. godine potvrdila je da su ljudske aktivnosti ključan razlog zašto su mramorne smrdibube toliko postale prisutne.
Kako ih prepoznajemo i zašto se osećaju?
Odrasle jedinke su prepoznatljive braon boje i veličine oko dva centimetra, dok su nimfe znatno tamnije nijanse ili čak i crne, sa crvenim detaljima. Kada ležu jaja, uglavnom ih bude tridesetak i zelene su boje koja se vremenom izbeljuje.
Žlezde koje luče neprijatan i oštar miris nalik korijanderu nalaze se sa donje strane smrdibube, a sposobnost njegovog emitovanja razvila se kao odgovor na opasnost od ptica i guštera.
Mramorna smrdibuba napada više od 100 vrsta biljaka i osim što jede i uništava listove, može i da ih zarazi patogenima koji se nalaze u njenoj pljuvačci. U Japanu je posebno štetna za soju i voće poput breskve, jabuke, kruške, paradajza ili maline, dok je u Turskoj i Gruziji poznata po velikoj šteti koju je nanela pri uzgoju lešnika.
U Srbiji napadaju lešnik, evo kako
Scenario iz Turske i Gruzije višestruko se ponovio i u Srbiji, pa smrdibube najčešće napadaju lešnik koji cveta sa početkom toplijih dana, a smrdibubama baš takvo vreme imponuje. Za biljke su štetne i kada su larve i kada su odrasle jedinke, koje sisanjem sokova iz biljaka oštećuju plodove. Simptomi njihovih napada na biljke su sitni beli ubodi koji postaju tamne pege. Kroz njih prodiru bakterije koje plod čine neupotrebljivim za konzumaciju.
Osim što buše plodove i sisaju sokove, smrdibube ostavljaju i neprijatan miris koji čini plodove gorkim.
Evo kako da se borite protiv njih
S obzirom da smo na kraju leta, počinje period u kom smrdibube traže skrovište do sledeće sezone i tako ulaze u naše domove i zato posebnu pažnju obratite na prozore, balkone, tavane i šupe, gde se uvuku i hiberniraju do proleća. Osim sistemskog hemijskog uništavanja, to je najbolji način da se zaštitite od njih.
Važno je da zatvorite sve otvore kroz koje stenice mogu da se uvuku u kuće i stanove, da bi njihov broj u zatvorenim objektima bio što manji. Jedna od boljih ideja za prevenciju jeste i postavljanje komarnika na prozore.
Ipak, ukoliko primetite da su se nastanile u vašem domu, probajte da je ne spljoštite udarcem, jer će ispustiti svoj smrad. Najbolje bi bilo da je uhvatite ne dodirujući njen stomak ili leđni deo. A, ako ne možete da ih izbacite ručno, sipajte u činiju sapunicu, a iznad nje namestite neki izvor svetlosti, poput noćne lampe. Tako nameštenu činiju i lampu ostavite preko noći, a smrdibube ali i ostali insekti koje upadnu u sapunicu će se udaviti.
Kada je u pitanju vaše sobno i baštensko cveće, možete da napravite tečni preparat od ljutih papričica. Potrebno je da usitnite oko 100 grama papričica, a potom ih prelijte sa litrom vode i kuvajte oko sat vremena na umerenoj temperaturi u poklopljenoj posudi. Tečnost ostavite da stoji dva dana, a zatim je procedite. Biljke tretirajte tako što ćete na 100 miililitara tečnosti dodati 10 litara vode, pa ih onda poprskajte.
Vaše mišljenje nam je važno - ostavite nam komentar, nije potrebna registracija!
BONUS VIDEO:
(MONDO)