Naselje bez ljudi

Kako je moguće da celo selo nema nijedan dimnjak? Tajna se krije u 270 kamenih kuća

U blizini Negotina krije se neobičan kameni grad sa oko 270 vinskih podruma. U njemu nema stalnih stanovnika, a iza svake građevine krije se deo istorije srpskog vinogradarstva. Dodajte MONDO u vaš Google izbor
Foto: milart/Shutterstock
  • Rajačke pimnice kod Negotina čini oko 270 kamenih zdanja, nastalih od 18. do prve polovine 20. veka kao vinski podrumi, a ne kao stalne kuće.
  • Zato mnoge nemaju dimnjake: građene su za čuvanje vina, uz boravak vlasnika samo tokom berbe i rada u vinogradima.

U blizini Negotina postoji neobično kameno naselje koje izgleda kao da je vreme u njemu stalo. Umesto običnih domova, ovde se nalaze vinski podrumi stari i više od dva veka, a svaki sokak krije deo zanimljive istorije istočne Srbije.

Na prvi pogled deluje kao napušteno selo, sa kamenim kućama, uskim ulicama i malim trgovima, ali Rajačke pimnice kriju sasvim drugačiju priču. U ovom neobičnom naselju nema svakodnevnog života kakav poznajemo, nema porodičnih domova u kojima ljudi provode čitavu godinu, a umesto stanara, glavnu ulogu imaju vino i vinova loza.

Rajačke pimnice nalaze se na Belom brdu, nedaleko od sela Rajac i Negotina, u srcu Negotinske krajine. Čini ih oko 270 kamenih zdanja, koja su nekada predstavljala prave male vinske pogone. Iako izgledaju kao kuće u kojima bi neko mogao da živi, njihova osnovna namena od početka je bila proizvodnja, čuvanje i negovanje vina.

Ono što ovo mesto čini posebno zanimljivim jeste činjenica da pimnice nisu građene kao obična stambena naselja. Vlasnici su u njima boravili uglavnom tokom berbe grožđa i perioda kada je bilo potrebno voditi računa o vinu, dok su ostatak godine provodili u obližnjem selu Rajac.

Kako je nastao kameni grad vina?

Istorija Rajačkih pimnica seže u drugu polovinu 18. veka, a njihova gradnja nastavljena je tokom narednih decenija, sve do prve polovine 20. veka. Vinogradarstvo je u ovom delu Srbije imalo izuzetno važnu ulogu, pa je vremenom nastala potreba da se izgrade posebni prostori u kojima bi se grožđe prerađivalo, a vino čuvalo u odgovarajućim uslovima.

Za razliku od klasičnih podruma koji su se nalazili ispod porodičnih kuća, ovde je čitavo naselje bilo posvećeno vinu. Svaka porodica imala je svoju pimnicu, a one su vremenom formirale kompleks koji danas izgleda poput malog kamenog grada. Poseban značaj za razvoj vinogradarstva u Negotinskoj krajini imao je kraj 19. veka. Dok je filoksera, štetočina koja napada vinovu lozu, uništavala vinograde širom zapadne Evrope, ovaj kraj uspeo je da očuva značajan deo svoje vinogradarske proizvodnje. Negotinska vina tada su postala tražena i na evropskom tržištu, a izvozila su se u zemlje poput Francuske, Nemačke i Rusije.

Zašto kamene kuće nemaju dimnjake?

Foto: DMZ001/Shutterstock

Jedan od detalja koji posetioci prvo primete jeste da ove građevine ne liče na uobičajene kuće. Mnoge nemaju dimnjake, a razlog je jednostavan, nisu bile namenjene za stalno stanovanje. Pimnice su građene od tesanog kamena i drveta, a delimično su ukopavane u zemlju kako bi se tokom godine održavala što stabilnija temperatura. Upravo su takvi uslovi bili važni za čuvanje i negovanje vina.

Pojedine građevine imaju i spratove, odnosno prostorije u kojima su vlasnici mogli da borave tokom berbe i rada sa vinom. Ipak, to nije značilo da su se porodice trajno preseljavale u ovo naselje. Njihov raspored takođe nije slučajan. Oko 270 kamenih građevina grupisano je uz krivudave ulice, a u središtu kompleksa nalazi se trg sa česmom, koji je nekada predstavljao mesto okupljanja vinogradara.

Nekada ih je bilo više od 300, a danas su i turistička atrakcija

Foto: Nenad Petrovic - Stubalac/Shutterstock

Rajačke pimnice nekada su brojale više od 300 objekata, ali nisu svi sačuvani niti su svi danas u funkciji. Prema podacima iz ranijih izveštaja, broj aktivnih vinskih podruma znatno se smanjio, što je jedan od izazova sa kojima se ovo jedinstveno nasleđe suočava. Ipak, njihova arhitektura, istorija i povezanost sa vinogradarskom tradicijom čine ih jednim od najzanimljivijih mesta u istočnoj Srbiji.

Kompleks je 1983. godine zaštićen kao prostorna kulturno-istorijska celina od izuzetnog značaja, a zajedno sa Rogljevačkim i Štubičkim pimnicama nalazi se i na preliminarnoj listi svetske baštine UNESCO-a.

Danas Rajačke pimnice privlače ljubitelje vina, istorije i neobične arhitekture. Posetioci mogu da prošetaju kamenim sokacima, upoznaju tradicionalni način čuvanja vina i zavire u priču o vremenu kada je vinogradarstvo predstavljalo jedan od najvažnijih oslonaca života u ovom delu Srbije. Zbog svega toga, ovo nije samo neobično naselje u kojem nema stalnih stanovnika. Rajačke pimnice predstavljaju svojevrsni spomenik jednoj tradiciji, a njihovi kameni zidovi i danas čuvaju priču o generacijama koje su živele od vinove loze i vina.

Vaše mišljenje nam je važno - ostavite nam komentar, nije potrebna registracija!

BONUS VIDEO:

This browser does not support the video element.

DA LI ĆE 2025. DATI NAJBOLJA VINA FRUŠKOGORSKIH VINOGRADA? Lokalni proizvođači oduševljeni sezonom, loza nikad nije bila lepša, a možete se uveriti i sami! Izvor: Kurir televizija

 (MONDO)