U Virtuelnom muzeju Dunava muzejski eksponati su u prvom planu. Posetioci sajta mogu da uvećavaju fotografije i vide detalje predmeta, rotiraju 3D modele i drugačije ih sagledaju, saznaju sve o lokalitetima gde su pronađeni...
Projekat Virtuelni muzej Dunava, pokrenut prošle godine sa ciljem da se putem internet prezentacije povežu reprezentativni primeri kulturnog i prirodnog nasleđa celokupnog dunavskog regiona, predstavljen je sinoć u klubu "Soho Republic".
Direktorka JP "Beogradska tvrđava" Ivana Lučić-Todosić objasnila je da projekat, koji su pokrenuli u saradnji sa Ministarstvom kulture, predstavlja razvojnu platformu koja pruža mogućnost konstatnog unošenja novih podataka i mapiranje novih lokaliteta i otvorena je za materijale svih država kroz koje protiču Dunav, od izvorišta u Nemačkoj do ušća u Crno more.
Ona je istakla da su pokretanjem "Dunav festa" prošle godine shvatili da jedino povezivanje kulturnog i prirodnog nasleđa sa umetničkim stvaralaštvom, daje novu perspektivu i insipaciju ljudima za stvaranje i održivost prostora kraj Dunava.
Do sada je realizovan deo projekta koji se odnosi na nasleđe duž toka Dunava kroz Srbiju, a i njemu su učestvovali "Beogradska tvrđava", Narodni muzej i Etnografski muzej u Beogradu, Istorijski muzej Srbije, Prirodnjački muzej u Beogradu, Muzej grada Beograda, Vojni muzej u Beogradu i Pokrajinski zavod za zaštitu prirode iz Novog Sada.
Muzejski stručnjaci su iz arhiva i fondova svojih muzeja izvršili selekciju i odabir materijala za koje smatraju da na najbolji način prezentuju kulturno i prirodno nasleđe dunavskog toka kroz Srbiju.
Želja autora projekta Virtuelni muzej Dunava bila je da se izbegne statičan prikaz, a akcenat je na muzejskim eksponatima i njihovom drugačijem načinu predstavljanja, vizuelno atraktivnom.
Posetiocima sajta je omogućeno, shodno tome, da uvećavaju fotografije eksponata i vide detalje predmeta, rotiraju 3D modele i drugačije ih sagledaju, saznaju sve o lokalitetima gde su pronađeni, kao i o muzejima u kojima se predstavljeni eksponati čuvaju.
Sistem omogućava pretragu po zemljama, periodu, nazivu muzeja, lokaliteta ili predmeta, a kako bi se doprinelo interaktivnosti postoji i mapa sa svim lokalitetima po kojoj posetioci sajta mogu da se kreću.
Direktor Prirodnjačkog muzeja Slavko Spasić istakao je da je vreme da savremeni muzej izađe iz tradicionalnog načina prikazivanja kulturnog nasleđa.
"Mislim da polako prolazi vreme starih prašnjavih vitrina i kustosa koji sede i čekaju publiku. Mislim da je krajnje vreme da muzej ide ka publici, a jedan od tih pravaca je i ovaj virtuelni muzej", dodao je Spasić.
Direktorka Muzeja grada Beograda Danica Jovović-Prodanović ocenila je da ovaj portal može biti platforma za virtuelne postavke u vremenu kada je većina srpskih muzeja u teškom stanju i nema svoje stalne postavke.
U narednom periodu razvoja virtuelnog muzeja u planu je uključivanje još većeg broja muzeja i drugih institucija koje bi sadržajno obogatile postojeću bazu podataka, kao i uključivanje institucija drugih podunavskih zemalja čime bi internet prezentacija Virtuelni muzej Dunava dobila na širem međunarodnom značaju.
"Nadamo se da će ovo imati svoju budućnost, da će osnažiti institucije kulture, da će otvoriti mogućnost ka participiranju u evropskim fondovima, prvenstveno u okviru 'Dunavske strategije' i da će ćemo možda na ovaj način pronaći partnere za projekte kojima se bavimo", rekla je Lučić-Todosić.
(Tanjug)
Direktorka JP "Beogradska tvrđava" Ivana Lučić-Todosić objasnila je da projekat, koji su pokrenuli u saradnji sa Ministarstvom kulture, predstavlja razvojnu platformu koja pruža mogućnost konstatnog unošenja novih podataka i mapiranje novih lokaliteta i otvorena je za materijale svih država kroz koje protiču Dunav, od izvorišta u Nemačkoj do ušća u Crno more.
Ona je istakla da su pokretanjem "Dunav festa" prošle godine shvatili da jedino povezivanje kulturnog i prirodnog nasleđa sa umetničkim stvaralaštvom, daje novu perspektivu i insipaciju ljudima za stvaranje i održivost prostora kraj Dunava.
Do sada je realizovan deo projekta koji se odnosi na nasleđe duž toka Dunava kroz Srbiju, a i njemu su učestvovali "Beogradska tvrđava", Narodni muzej i Etnografski muzej u Beogradu, Istorijski muzej Srbije, Prirodnjački muzej u Beogradu, Muzej grada Beograda, Vojni muzej u Beogradu i Pokrajinski zavod za zaštitu prirode iz Novog Sada.
Muzejski stručnjaci su iz arhiva i fondova svojih muzeja izvršili selekciju i odabir materijala za koje smatraju da na najbolji način prezentuju kulturno i prirodno nasleđe dunavskog toka kroz Srbiju.
Želja autora projekta Virtuelni muzej Dunava bila je da se izbegne statičan prikaz, a akcenat je na muzejskim eksponatima i njihovom drugačijem načinu predstavljanja, vizuelno atraktivnom.
Posetiocima sajta je omogućeno, shodno tome, da uvećavaju fotografije eksponata i vide detalje predmeta, rotiraju 3D modele i drugačije ih sagledaju, saznaju sve o lokalitetima gde su pronađeni, kao i o muzejima u kojima se predstavljeni eksponati čuvaju.
Sistem omogućava pretragu po zemljama, periodu, nazivu muzeja, lokaliteta ili predmeta, a kako bi se doprinelo interaktivnosti postoji i mapa sa svim lokalitetima po kojoj posetioci sajta mogu da se kreću.
Direktor Prirodnjačkog muzeja Slavko Spasić istakao je da je vreme da savremeni muzej izađe iz tradicionalnog načina prikazivanja kulturnog nasleđa.
"Mislim da polako prolazi vreme starih prašnjavih vitrina i kustosa koji sede i čekaju publiku. Mislim da je krajnje vreme da muzej ide ka publici, a jedan od tih pravaca je i ovaj virtuelni muzej", dodao je Spasić.
Direktorka Muzeja grada Beograda Danica Jovović-Prodanović ocenila je da ovaj portal može biti platforma za virtuelne postavke u vremenu kada je većina srpskih muzeja u teškom stanju i nema svoje stalne postavke.
U narednom periodu razvoja virtuelnog muzeja u planu je uključivanje još većeg broja muzeja i drugih institucija koje bi sadržajno obogatile postojeću bazu podataka, kao i uključivanje institucija drugih podunavskih zemalja čime bi internet prezentacija Virtuelni muzej Dunava dobila na širem međunarodnom značaju.
"Nadamo se da će ovo imati svoju budućnost, da će osnažiti institucije kulture, da će otvoriti mogućnost ka participiranju u evropskim fondovima, prvenstveno u okviru 'Dunavske strategije' i da će ćemo možda na ovaj način pronaći partnere za projekte kojima se bavimo", rekla je Lučić-Todosić.
(Tanjug)