Bekpekeri, peščana plaža u centru grada, neverovatna energija i Gaudijeva magična arhitektura! Nije teško pogoditi o kojem gradu je reč…
Najpre se upoznajemo sa Kolumbom koji nam pokazuje svoju rodnu Đenovu, a mi krećemo u suprotnom pravcu kroz La Ramblu prepunu turista, uličnih umetnika, slikara, suvenira, sa načičkanom pijacom St Josef punom svežeg voća i preukusnih ceđenih sokova. Kroz ovu pešačku zonu dnevno prođe oko 150.000 ljudi.
Izlazimo na trg Katalonija pa pravimo jedan zaokret u Portal del Angel, glavnu šoping zonu i odlazimo na kupovinu jeftinih knjiga, mapa i vodiča kako bi se lakše snalazili u gradu.
Katedrala u sred Gotske četvrti! A oko nje uske uličice sa parovima koji se drže za ruke, nasmejanim umetnicima, mađioničarima, bekpekerima sa ogromnim mapama, šarmantnim kafićima… Palata muzike, skrivena i kitnjasta iza najprometnijih ulica i trgova u gradu.
Obilazimo Pikasov muzej sa mnogim skicama čuvenog umetnika pa odlazimo na odmor od vrućine u Citadela park iz XIX veka u kome su smešteni zoo vrt i Parlament Barselone.
Vozimo se čamčićima po jezeru, ležimo na travi, grickamo tapase. Najradije bi otišli na plažu da se kupamo i izležavamo na suncu, ali greh je ne obići Barselonu, pa makar i po peti put, jer uvek vidimo nešto novo, nešto specifično samo ovom gradu.
Ovo još uvek nezavršeno remek-delo čuvenog Gaudija napravljeno u gotskom stilu je najposećenija atrakcija Španije koju godišnje poseti 2,2 miliona turista. Osam stubova koji simbolizuju španske gradove: Valensiju, Granadu, Toledo, Saragosu, Burgos, Valjadolid, Santjago i Sevilju, dok četiri velika stuba simbolizuju jevanđeliste: Mateja, Luku, Marka i Jovana. Apostoli, grupisani po četvorica, određeni su da u obliku zvonika čuvaju tri ulaza od kojih svaki ima troja vrata koja simbolizuju veru, nadu i milosrđe.
Istočna kapija je posvećena Hristovom rođenju i detinjstvu, zapadna njegovom stradanju i smrti, dok je glavna, južna, njegovom vaskrsenju i Juicio Final, Strašnom sudu. Kada smo naučili nešto o simbolu grada, nastavljamo ka parku Guell na brdu El Karmel koji je Antonia Gaudi projektovao za Eusebija Guelja. Na ulazu u park nalazi se Gaudijeva kuća i gušter oblepljen polomljenim keramičkim pločicama (Gaudijeva tehnika trenkadis). Sedimo na klupi bez kraja izuvijanoj poput morske zmije, šetamo putićima, slikamo se kod dorskih stubova poput drveća i idemo na mesto odakle “puca” pogled na “Kraljicu Mediterana”.
Odlazimo u četvrt Gracia na ručak, tradicionalnu paelju, sa morskim plodovima ili mesom. Vraćamo bicikle i penjemo se žičarom na Tibidabo gde se nalazi toranj Torre de Collserola i crkva Svetog Isusovog srca. Na putu ka Monžuiku idemo kroz Passeig de Gracia, obilazimo Casa Mila i Casa Batllo, Gaudijeve čarobne kućice sa krivim zidovima i šarenim lukovima…
Pada mrak i uskoro počinje šou Magičnih fontana na brdu Monžuik. Idemo metroom od Placa Catalunya. Izlazimo na Placa Espanya, kod Nove koride, i tržnog centra. Kapljica vode na licu, pa druga, treća, muzika počinje, vodokoci menjaju boje, “plešu u ritmu muzike”. Ritam svetlosti prate zvuci klasične, filmske i moderne muzike, melodije iz filmova "Kum", "Gospodar prstenova", "Gladijator", i naravno "Barselona" koju izvode Fredi Merkjuri i Montserat Kabalje. Predstava počinje! Hiljade ljudi u zanosu gledaju magične fontane, pravi spektakl.
Prvi šou izveden je 19. maja 1929. godine, samo dan pre početka Međunarodne izložbe za koju su namenski izgrađene. Na projektu je radilo oko 3.000 radnika, ukupna zapremina vode u opticaju 26.00l/s, osam glavnih boja, 1.507 w snaga osvetljenja, 7.500w snaga audio opreme, 7.000.000 različitih kombinacija voda-svetlo samo su neke od frapantnih cifri Magičnih fontana.
Iznad fontana nalazi se Nacionalni muzej umetnosti Katalonije, a oko njega park i Poble Espanyol – arhitektonski muzej na otvorenom koji je otvoren takođe za Svetsku izložbu 1929. sa idejom da predstavi model španskog sela iz različitih pokrajina.
A sada je na redu provod. Ovella Negra nas čeka i najbolja i najjeftinija sangrija u gradu. Salute! Sa prvim zracima sunca izlazimo na Barselonetu, kupanje u Sredozemnom moru, sveže voće, sladoled. Žičarom odlazimo na Monžuik kako bi uživali u vrhunskom pogledu na luku, plažu, modernu Barselonu…Pijemo kafu na obroncima brda u simpatičnom kafiću sa još simpatičnijim konobarima Kinezima.
Okeanarijum, Maremagnum tržni centar, izležavanje na travi ispred njih dok galebovi nadleću Kolumba i ulične second hand prodavce, kao i prodavce antikviteta. Jednom sam uspela da nađem stari jugoslovenski novac, čuvenu crvenu novčanicu sa konjanikom i rudara.
Metrom odlazimo do Camp Nou, najvećeg stadiona u Evropi sa kapacitetom 93.053 mesta na kojem igra jedan od najboljih fudbalskih klubova sveta BARCELONA. Obilazimo BCN butik i riznicu trofeja, stadion i uživamo u kompletnom audio-vizuelnom ugođaju.
Iz Barselone organizujemo izlet u Figeras – gradić na oko sat i po udaljen od Barselone u kojem se nalazi neobični muzej Salvadora Dalija, u kojem je i sahranjen. Stil nadrealizma, preteča instalacija, holograma, varijacija raznih epoha i stilova… Na samom ulazu je instalacija koja se sastoji od Cadillaca, stuba od automobilskih guma, čamca Dalijeve voljene supruge Gale i nekoliko statua.
U povratku idemo u prelepo mesto ispresecano kanalima sa dugom peščanom plažom – Empuriabrava. Jedemo tunjevinu na plaži, smešno, ali neverovatno ukusno! Kupamo se i upoznajemo ljude iz različitih delova sveta koji ovde dolaze na odmor.
I još nekoliko stvari koje treba znati o Barseloni pre nego što se uputite u nju:
Barselona ima obalu dugu 4,5km, sedam plaža i najlepši je grad na obali mora po izboru Nacional Geographic i Discovery Channel. Barselona je 16. najposećeniji grad na svetu i četvrti u Evropi (posle Londona, Pariza i Rima).
Diada de Sant Jordi je praznik grada, katalonska verzija Dana zaljubljenih, UNESCO je 23.04. proglasio Međunarodnim danom knjiga.
Vozači u Barseloni su užasni, čuvajte se, jer prosečno na svakih 9 sekundi se desi jedna saobraćajna nesreća. Zato je raj za pešake, na 130 ha ili veličine 260 fudbalskih terena prostire se pešačka zona u gradu.
Letnje Olimpijske igre su održane u Barseloni 1992.godine i zahvaljuljući njima industrijska zona je izmeštena i nastala je plaža Barseloneta.
Po legendi Braselonu pronašao čuveni kartaginski vojskovođa Herkules 400 godina pre podizanja Rima, veruje se da je grad osnovao Herkulesov otac Hamilkar Barca.
Najlepši morski plodovi u restoranima na Barseloneti: La Mar Salada i Can Sole.
Bazilike zanimljive arhitekture poput Sant Pau del Camp u romanskom stilu i Santa Maria del Mar, najbolji primer katalonske gotike.
Za Barselonu kažu da je i gej-centar, "Museum" i "Plata bar" su mesta na kojima noćni život za gejeve počinje, a zatim klubovi "Arena" i "Metro", žurka je zagarantovana.
Flamenko, španski nacionalni ples i Los Tarantos na Placa Reial koje je najpopularnije mesto za turiste koji žele da uživaju u španskoj muzici i plesu.
(Za MONDO Maja Jauković, Jungle Tribe)