Građani koji putuju u rizična područja izloženi su neplaniranim troškovima. Nedostaju cepiva protiv tri bolesti - žute groznice, hepatitisa A i trbušnog tifusa.
Izdaci za put do imunizacionih centara u okruženju, premašuju cenu same vakcine, a i imunizacija je tamo skuplja. Tako, recimo u Zagrebu, za zaštitu od žute groznice, koja u Srbiji košta 2.640 dinara, treba izdvojiti 285 kuna, ili oko 38 evra. Nestašica zaštite, obavezne za putnike u međunarodnom saobraćaju, pogađa mnogo manje ljudi nego aktuelna nestašica vakcina protiv tetanusa ili MMR vakcine, koja štiti od malih boginja, zaušaka i rubeole, a koje spadaju u redovnu vakcinaciju dece. Ali, onima koji se spremaju za put, ipak, pravi veliki problem.
"Nestašica vakcina protiv žute groznice, hepatitisa A i trbušnog tifusa je trenutna. S obzirom na to da postoji samo jedan registrovani dobavljač, iako je raspisan tender i ugovorena nabavka, isporuka zavisi od vremena izdavanja sertifikata za svaku seriju vakcina nakon njihovog uvoza", kaže za "Novosti" dr Goranka Lončarević, šef Odseka za imunizaciju Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut“.
U ambulanti za putnike u međunarodnom saobraćaju pri Institutu "Batut“, zainteresovani, umesto vakcine, trenutno jedino mogu da dobiju obaveštenje da sačekaju, ako im to vreme dozvoljava, jer, recimo, vakcina protiv žute groznice mora da se primi najmanje 10 dana pre puta, ili spisak centara "preko granice“, gde mogu da se vakcinišu.
Ne zna se, međutim, kada bi vakcine mogle da stignu. "Uzorci vakcina protiv žute groznice, hepatitisa A i trbušnog tifusa su u postupku kontrole", rečeno je "Novostima“ u Agenciji za lekove i medicinska sredstva Srbije.
U toku 2012. godine, Institut za javno zdravlje Srbije posetilo je 2.876 putnika, a ukupno je dato 3.225 doza vakcina. Putnici su najčešće vakcinisani protiv žute groznice, tetanusa, hepatitisa B, trbušnog tifusa, morbila, zaušaka i rubeole, hepatitisa A.
Gotovo polovina onih koji se u Srbiji vakcinišu pred put na rizične destinacije, kad su u pitanju zarazne bolesti, odlazi iz profesionalnih, turističkih ili drugih razloga u zemlje Afrike, a ostali u zemlje Severne Amerike, Azije, Južne Amerike, Evrope.
Na prvom mestu po učestalosti odlazaka su SAD (238), zatim Nigerija (183), dok je za potrebe prekookeanske plovidbe vakcinisano 195 ljudi. Dr Goranka Lončarević kaže da je registrovano 1.413 osoba za odlazak u malarična područja.
(MONDO)