Do osetnijeg ublažavanja negativne dinamike turističkog prometa domaćih gostiju došlo je, najvećim delom, zahvaljujući većem broju noćenja u banjskim centrima, kao rezultat prilagođavanja cenovnika "istanjenom" budžetu.
Broj noćenja turista u Srbiji u prvih sedam meseci ove godine bio je nešto veći od 3,8 miliona, što je za jedan odsto više nego u isto vreme prošle sezone, navedeno je u novom biltenu Instituta za tržišna istraživanja (IZIT).
To je, pre svega, rezultat rasta broja noćenja stranih gostiju od 8,2 odsto, jer je broj noćenja domaćih turista smanjen za 0,4 odsto.
Do osetnijeg ublažavanja negativne dinamike turističkog prometa domaćih gostiju došlo je, najvećim delom, zahvaljujući većem broju noćenja u banjskim centrima, kao rezultat prilagođavanja cenovnika "istanjenom" kućnom budžetu domaćih gostiju.
Tako je u banjskim centrima Srbije u prih sedam meseci ove godine noćilo blizu 230.000 turista ili za 12,6 odsto više nego u isto vreme lane. Pri tome su domaći gosti činili čak 86,8 odsto ukupnog broja noćenja u srpskim banjama, dok je na strane turiste odlazilo 13,2 odsto.
U okviru banjskih centara, dominira Vrnjačka Banja u kojoj je u prvih sedam meseci noćilo ukupno 89.918 turista ili čak 14 odsto više nego u isto vreme lane. Time je udeo tog mesta u ukupnom turističkom prometu banjskog turizma iznosio čak 39,2 odsto.
Iza Vrnjačke Banje nalazi se Sokobanja sa oko 30.000 noćenja, odnosno za 6,8 odsto više nego u prvih sedam meseci 2012. godine. To je činilo 13,2 odsto ukupnog broja noćenja turista u banjskim centrima Srbije.
Nešto više od polovine ukupnog noćenja gostiju odnosilo se upravo na navedena dva banjska centra, što ukazuje na nedovoljnu iskorišćenost banjskih resursa Srbije.
U strukturi noćenja turista u Srbiji, tik ispred banjskih mesta, nalaze se planinski centri. Sa oko 255.000 noćenja u periodu januar - jul ove godine, planinski turizam je učestvovao sa 20,4 odsto u ukupnom broju noćenja gostiju.
Produžena zimska sezona je doprinela da se i u tom segmentu turizma u prvih sedam meseci 2013. godine zabeleži pozitivna dinamika po stopi od 0,7 odsto, što je, takođe, uticalo na ukupnu pozitivnu dinamiku turističkog prometa u Srbiji.
Da je baš zimska sezona koja se "protegla" i na početne prolećne mesece bila ta, uz nešto fleksibilnije cenovnike, koja je uticala na pozitivna pomeranja u planinskom turizmu, najbolje pokazuje podatak da je na Kopaoniku sa registrovanih 54.500 noćenja evidentirana stopa rasta od čak 15,2 odsto.
Tako je na Zlatiboru sa ostvarenih blizu 67.000 noćenja turista, zabeležan pad noćenja gostiju po stopi od 0,5 odsto. Na to je, prema oceni IZIT-a, uticala i "arogantnost cenovnika" turističkih poslenika tog planinskog centra, jer je Tara privukla deo turista sa Zlatibora, upravo zahvaljujući pristupačnijim cenama.
Naime, na Tari je noćilo ukupno skoro 41.000 gostiju ili za 5,8 odsto više nego u periodu januar - jul 2012. godine.
Posle planinskih mesta, sledi Beograd, u kome je realizovano skoro 370.000 noćenja ili za pet odsto više nego u prvih sedam meseci 2012. godine.
To je prvenstveno rezultat rasta broja noćenja stranih turista po stopi od 9,3 odsto, tako da je na kraju sedmomesečnog vremenskog intervala 2013. godine u Beogradu ukupno noćilo blizu 275.000 stranaca, što je činilo čak 74,3 odsto ukupnog broja noćenja u glavnom gradu Srbije.
Beograd privlači više od polovine ukupnog broja noćenja stranih turista - 55,6 odsto, što govori o slaboj prepoznatljivosti Srbije u celini i njenih drugih turističkih odredišta, navedeno je u analizi IZIT-a.