Gradskom zavodu za javno zdravlje ovog proleća javilo se 70 osoba sa ubodom krpelja, od kojih je kod 17 dijagnosticirana lajmska bolest.
Gradskom zavodu za javno zdravlje ovog proleća javilo se 70 osoba sa ubodom krpelja, od kojih je kod 17 dijagnosticirana lajmska bolest.
Dr Nevenka Pavlović iz Savetovališta za lajmsku bolest pri Gradskom zavodu rekla je Tanjugu da je lajmska bolest kod obolelih konstatovana u prvom stadijumu i da su svi upućeni na dalje lečenje.
Otkrivanje lajmske bolesti u početnom stadijumu veoma je važno, jer se adekvatnim lečenjem sprečava njen prelazak u drugi, ozbiljniji stadijum, objasnila je ona.
U prvoj fazi oboljenja, na mestu uboda krpelja javlja se bubuljica i prstenasto crvenilo, koje se širi, ali se istovremeno može javiti i povišena telesna temperatura, glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima, kao i bolno uvećanje lokalnih limfnih žlezda.
Lajmska bolest je bakterijska zaraza koja napada ceo organizam, posebno kožu, nervni sistem, zglobove i srce, a ako se u početnoj fazi bolesti ne pristupi lečenju posle šest do osam nedelja i više, može doći do zapaljenja moždanih opni ili nerava, zglobova, srčanog mišića i drugih organa - što je drugi stadijum bolesti.
Do trećeg stadijuma bolesti dolazi ukoliko se ne počne sa lečenjem lajmske bolesti ni u drugoj fazi, i to posle deset meseci ili više godina, kada može doći do trajnog ostećenja zdravlja, invalidnosti i smanjenja radne sposobnosti.
Bolest je otkrivena 1975. godine u gradu Lajm u državi Konektikat, u Americi, a u Beogradu je prvi put zabeležena 1987. godine.
Uzročnik lajmske bolesti je bakterija - spiroheta borelia burgdorferi, koju zaraženi krpelj prenosi pri ubodu.
Nisu svi krpelji zaraženi uzročnikom lajmske bolesti, procenjuje se da na teritoriji Beograda oko 30 odsto ovih insekata nosi bakteriju.
Krpelj je parazit koji se nalazi u prirodi, na zelenim površinama dvorišta, parkova, livada i šuma, a hrani se sisanjem krvi čoveka i životinja što je ujedno i način na koji prenosi uzročnika lajmske bolesti, dok je sam ubod krpelja bezbolan.
U toku godine krpelj je aktivan od ranog proleća do kasne jeseni, posebno u junu. Može se uočiti pregledom kože i odeće posle boravka na zelenim površinama, a ukoliko je došlo do uboda, iz kože ga treba odstaniti bez čupanja, gnječenja i kidanja pincetom nakon čega mesto ujeda treba dezinfikovati.
Ukoliko odstranjivanje ne bude uspešno ili rilica ostane u koži treba se javiti lekaru, jer se mesto uboda mora posmatrati i do mesec dana.
Pojava crvenila simptom je zaraze uzročnikom lajmske bolesti, koja se mora lečiti, pa telo i odeću nakon boravka u prirodi treba pažljivo pregledati.
(Tanjug)
Dr Nevenka Pavlović iz Savetovališta za lajmsku bolest pri Gradskom zavodu rekla je Tanjugu da je lajmska bolest kod obolelih konstatovana u prvom stadijumu i da su svi upućeni na dalje lečenje.
Otkrivanje lajmske bolesti u početnom stadijumu veoma je važno, jer se adekvatnim lečenjem sprečava njen prelazak u drugi, ozbiljniji stadijum, objasnila je ona.
U prvoj fazi oboljenja, na mestu uboda krpelja javlja se bubuljica i prstenasto crvenilo, koje se širi, ali se istovremeno može javiti i povišena telesna temperatura, glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima, kao i bolno uvećanje lokalnih limfnih žlezda.
Lajmska bolest je bakterijska zaraza koja napada ceo organizam, posebno kožu, nervni sistem, zglobove i srce, a ako se u početnoj fazi bolesti ne pristupi lečenju posle šest do osam nedelja i više, može doći do zapaljenja moždanih opni ili nerava, zglobova, srčanog mišića i drugih organa - što je drugi stadijum bolesti.
Do trećeg stadijuma bolesti dolazi ukoliko se ne počne sa lečenjem lajmske bolesti ni u drugoj fazi, i to posle deset meseci ili više godina, kada može doći do trajnog ostećenja zdravlja, invalidnosti i smanjenja radne sposobnosti.
Bolest je otkrivena 1975. godine u gradu Lajm u državi Konektikat, u Americi, a u Beogradu je prvi put zabeležena 1987. godine.
Uzročnik lajmske bolesti je bakterija - spiroheta borelia burgdorferi, koju zaraženi krpelj prenosi pri ubodu.
Nisu svi krpelji zaraženi uzročnikom lajmske bolesti, procenjuje se da na teritoriji Beograda oko 30 odsto ovih insekata nosi bakteriju.
Krpelj je parazit koji se nalazi u prirodi, na zelenim površinama dvorišta, parkova, livada i šuma, a hrani se sisanjem krvi čoveka i životinja što je ujedno i način na koji prenosi uzročnika lajmske bolesti, dok je sam ubod krpelja bezbolan.
U toku godine krpelj je aktivan od ranog proleća do kasne jeseni, posebno u junu. Može se uočiti pregledom kože i odeće posle boravka na zelenim površinama, a ukoliko je došlo do uboda, iz kože ga treba odstaniti bez čupanja, gnječenja i kidanja pincetom nakon čega mesto ujeda treba dezinfikovati.
Ukoliko odstranjivanje ne bude uspešno ili rilica ostane u koži treba se javiti lekaru, jer se mesto uboda mora posmatrati i do mesec dana.
Pojava crvenila simptom je zaraze uzročnikom lajmske bolesti, koja se mora lečiti, pa telo i odeću nakon boravka u prirodi treba pažljivo pregledati.
(Tanjug)