Mladi u Srbiji puše pola pakle dnevno, a prvu cigaretu zapale između 13. i 15. godine. Novac za cigare dobijaju od roditelja.
Prvu cigaretu srednjoškolci u Srbiji zapale u uzrastu izmedu 13 i 15 godina, puše u proseku pola paklice dnevno, a novac za cigarete uglavnom dobijaju od roditelja. Pušenje ih asocira na relaksaciju i opuštanje, a mesecno na cigarete troše izmedu dve i 10 hiljada dinara.
Ovo su glavni nalazi istraživanja stavova srednjoškolaca (15 - 19 godina) o pušenju koje je, povodom Svetskog dana borbe protiv duvanskog dima - 31. maja, radeno za potrebe Fondacije "Hemofarm" i sajta www.bezduvana.rs koji okuplja zajednicu onih koji žele da se odviknu od duvana.
"Istraživanje pokazuje da mladi ne prepoznaju pušenje kao bolest zavisnosti, da njihovi vršnjaci smatraju pušenje uobicajenim ponašanjem i da roditelji, uglavnom, prihvataju odluku svoje dece da puše, bez pokušaja uticanja na njih", kaže dr Ljiljana Timotijevic, pulmolog, direktorka Gradskog zavoda za plucne bolesti, komentarišuci rezultate istraživanja.
Najveci podsticaj za posezanje za prvom cigaretom dolazi od vršnjaka ali, posredno, i od porodice u kojoj ima pušaca.
Vecina ankeiranih navodi da su njihovi najbliži prijatelji pušaci i da vršnjaci imaju presudan uticaj na njih. ("Kad bi se izdvojio neko da ne puši, dve, tri osobe, prestala bih i ja"; "U društvu su svi pušaci".)
Mladi najcešce puše u školi ("Više pušim radnim danima u školi jer svaki odmor iskoristim da zapalim";"Više pušim u školi jer mogu da uzimam cigarete od drugih") i tokom izlazaka sa društvom.
Roditelji, posebno ako su pušaci, se vrlo brzo povlace i odustaju od suprotstavljanja odluci svoje dece da pocnu da puše.
Prema rezultatima ovog istraživanja, mladi su vrlo dobro informisani o štetnim posledicama pušenja i kao takve su prepoznate kašalj, glavobolja, smanjenje kondicije, žuti zubi, nokti i koža, ubrzavanje starenja, rak pluca, jezika, grla. Ipak, samo pušenje ne vide kao bolest zavisnosti i isticu da nemaju ni želju ni potrebu da ostave pušenje.
Kao glavnu poteškocu prilikom ostavljanja cigareta mladi navode okruženje (vršnjake i clanove porodice) koje uglavnom cine pušaci.
Asocijacija na ostavljanje cigareta su im: tablete, flasteri, elektronske cigarete, savetovališta, knjige.
Vecina ispitanika, ipak, smatra da je mesec dana realan period za odvikavanje od duvana.
"S obzirom na utvrden uticaj roditelja i vršnjaka na rasprostranjenost pušenja medu mladima, treba podsticati roditelje da se aktiviraju u odvikavanju. Metode za ostavljanje duvana su brojne, a naša praksa pokazuje da sve bolje rezultate daje odvikavanje daje upotreba lekova na biljnoj bazi“, kaže dr Timotijevic.
Broj pušaca u Srbiji, pa tako ni pušaca medu mladima do 19 godina, nije precizno utvrden jer mi nemamo registre za evidentiranje aktivnih pušaca.
Globalno istraživanje koje je pre tri godine sproveo Institut za javno zdravlje "Milan Jovanovic Batut" utvrdilo je da je od 10 ucenika starijih razreda osnovne škole jedan - pušac.
Istraživanje "Stavovi srednjoškolaca o pušenju i cigaretama" radeno je u Beogradu, Novom Sadu i u Nišu, metodom fokus grupa u kojima su ucestvovali srednjoškolci koji su pušaci.
Celokupno istraživanje, kao i korisne savete lekara i iskustva višegodišnjih apstinenata od pušenja, možete naci na sajtu www.bezduvana.rs