U najobimnijem istraživanju na ovu temu do sada, naučnici su utvrdili šta se dešava u mozgu nakon smrti.
Iskustva klinicke smrti su razlicita, od "svetla na kraju tunela" do onih koji su pricali da su lebdeli inad sopstvenog tela i posmatrali lekare kako im se bore za život… Ali, o ovome se oduvek polemisalo. Pa, šta se, stvarno, dešava kad umremo?
U najobimnijem istraživanju na ovu temu koje je ikada sprovedeno, naucnici su utvrdili da naša svest i dalje postoji, još neko vreme nakon što telo prestane da pokazuje znake života, što bi znacilo da smo kad umremo - svesni da smo umrli.
Postoje cak i neki dokazi koji sugerišu da bi preminula osoba mogla da "cuje" kako je lekari proglašavaju mrtvom.
Secate se filma iz '90. godina, "Tanka linija smrti" (Flatliners), u kojem grupa mladih lekara sprovodi opasne eksperimente, hemikalijama indukujuci zastoj u radu srca, ne bi li utvrdili šta se dešava nakon smrti?
Tim naucnika sa Univerziteta u Njujorku bavio se istim ovim pitanjem, kroz uporedne studije koje su obavljane u Evropi i SAD, proucavajuci slucajeve ljudi koji su iskusili klinicku smrt, da bi potom bili vraceni u život.
"Osobe koje su imale ovo iskustvo opisivale su kako su gledale lekare i medicinsko osoblje dok pokušavaju da ih vrate u život. I svi su isticali kako su bili potpuno svesni konverzacije i kompletnog prizora, a detalji koje su iznosili apsolutno nisu mogli da im budu poznati od ranije", ispricao je za Live Science autor studije dr Sem Parnia.
Sva ova iskustva osoba koje su doživele klinicku smrt, i svi detalji bili su potvrdeni u nezavisnim razgovorima koje su autori studije vodili sa medicinskim osobljem koje je ucestvovalo u oživljavanju pacijenata ciji su slucajevi proucavani. Pacijenata, dakle, koji su tehnicki bili mrtvi u trenutku kad su se odigravali dogadaji o kojima su govorili.
U medicinskom smislu, smrt nastupa kad srce prestane da kuca, i kad krv, samim tim, prestane da stiže do mozga.
"Tehnicki, tako se odreduje vreme smrti - smrt nastupa kad srce prestane da kuca", objašnjava dr Parnia.
"Kad se to dogodi, krv više ne cirkuliše do mozga, što znaci da se moždane funkcije zaustavljaju gotovo momentalno. Gube se svi refleksi."
Cerebralni korteks, koji je odgovoran za razmišljanje i procesiranje informacija koje dobijamo pomocu naših pet cula, istog trenutka pokazuje "ravnu liniju". To znaci da nakon dve, do najduže 20 sekundi nakon što je srce prestalo da kuca, EEG više nece ocitavati moždane talase, prenosi "Dejli mejl".
To ce izazvati lancanu reakciju celijskih procesa koje ce kao rezultat imati smrt moždanih celija. Ali, taj proces može potrajati satima, od trenutka kad je srce prestalo da kuca, objasnio je dr Parnia.
Osim toga, cak i neuspela reanimacija produžice ovaj proces, jer ce ga i mala kolicina krvi koja na taj nacin stiže do mozga (obicno svega 15 odsto od onoga što je potrebno za normalno funkcionisanje), dodatno usporiti.
Ali, i u takvim slucajevima, smrt moždanih celija neumitno nastupa, samo nešto sporije, kaže dr Parnija.