Dok se jedni kunu u "česmovaču" i kažu da je kupovna voda bacanje novca, drugi smatraju da nam iz vodovoda stiže otrov i zato piju isključivo flaširanu vodu. Ko je u pravu?
I jedni i drugi su u pravu, saznali smo na Medicinskom fakultetu u Beogradu, gde je u cetvrtak organizovana konferenciji za novinare "Zašto je važno kakvu vodu pijemo".
"Nisu sve kupovne, flaširane vode vode iste, kao što nisu ni sve vode sa cesme podjednako bezbedne. Zato je važno redovno informisati javnost o analizama koje se rade u vodovodima, ali i nauciti potrošace da citaju etikete na flaširanoj vodi kako bi znali šta kupuju i šta je najbolje za njih", rekla je za MONDO naucni savetnik, rukovodilac Centra za izuzetne vrednosti u oblasti istraživanja ishrane i metabolizma dr Marija Glibetic.
Ona nam je objasnila da je pravilan izbor vode za pice presudan za metabolicke procese u održavanju ravnoteže u našem organizmu, da narocito obratimo pažnju na kolicinu natrijuma, ali i minerala u flaširanoj vodi.
"Optimalna voda za pice ima manje natrijuma, jer on može da utice na rast krvnog pritiska. Takode, zdrava voda ima bikarbonate, koji poboljšavaju varenje, kao i silicijum dioksid koji ulazi u sastav kostiju. Posebno je važno da voda ima optimalan sastav minerala, jer samo takva voda pomaže proces jonizacije i u tom smislu arteške vode su pravi primer kvalitetne, prirodno filtrirane vode".
ŠTA JE TO ARTEŠKA VODA?
To je prirodna mineralna voda, dolazi iz dubine zemlje, preko 300 metara, ima prirodan proces filtracije prolazeci kroz stene i slojeve krecnjaka.
Spada u one vode koje imaju optimalnu koncentraciju elemenata u mineralnom sastavu, što povoljno utice na sve celijske procese u oragnizmu. Može se konzumirati svakodenvno, a dobra je za sve starosne grupe, cak i za bebe.
"Takve vode na našem tržištu su 'Jana' i 'Voda Voda', ili 'Fidži' koja se prodaje širom sveta. 'Voda Voda', na primer, ima izvor u Banji Vrujci, ne crpi se pumpama vec sama izvire, i nema potrebe ni za kakvom dodatnom preradom", kaže dr Glibetic.
ŠTA DA RADE ONI KOJI NEMAJU DOVOLJNO NOVCA DA KUPUJU VODU
"Voda u vodovodima u Srbijidolazi sa izvora koji se nalaze u tom mestu, ili iz onih koji su mu najbliži. To su uglavnom površinske vode, a njihov kvalitet zavisi od niza faktora.Beogradska voda je dobra, nema visok procenat natrijuma, ali je i slabo je mineralna i nema visoku koncentraciju kalcijuma. Medutim, ono što mene u vezi sa vodama sa cesme najviše sekira, to je što se ne rade analize prisustva raznih kontaminenata. Rade se pesticidi, herbicidi i teški metali, ali biološki otpadi - tipa metabolita lekova, antibiotika, koji takode mogu da završe u vodi - niko ne ispituje, ni kod nas niti u svetu."
Šta je rešenje?
"Ugljenik filteri. Možete da nabavite bokale koji to imaju, ili da ih instalirate na svoje cesme. Oni su odlicni jer ce neutralisati hlor u vodi iz vodovoda, koji je neophodan zato što ubija bakterije u vodi za pice. Takode, nemojte piti vodu direktno sa cesme, vec je sipajte u cašu, staklenu flašu ili bokal, ostavite je da malo odstoji pa je tek onda konzumirajte, bez obzira na to što je procišcena filterima ugljenika", posavetovala nas je doktorka.
Izvor: MONDO/GifEvo šta smo još saznali na Medicinskom fakultetu:
KOLIKO VODE PIJEMO, A KOLIKO NAM TREBA
Dnevno potrebna kolicina vode zavisi od odredenih individualnih faktora i sredine. Pol, starost, zdravstveno stanje, stepen fizicke aktivnosti i atmosferske prilike, znacajno uticu na kolicinu vode koju je potrebno obezbediti organizmu.
Bez obzira na to, istraživanje je pokazalo da je vecina u zaostatku u vezi sa unosom tecnosti, i svima nedostaju još dve do tri caše vode dnevno.
U okviru nacionalnog projekta CENM-a i dva EC projekta na uzorku od oko 1.000 ispitanika oba pola starosti od 18 do 65 godina, uradene su po dve ankete o unosu hrane i tecnosti. Pokazalo se sledece: 54 odsto konzumira flaširanu vodu od cega 53 odsto negaziranu, a 47 odsto gaziranu.
Takode:
- prosecna dnevna kolicina konzumacije vode u Srbiji je 794,4 ml
- 602.56 ml dodatnog unosa obezbedujemo kroz cajeve, kafu, supu, kompote i slicno.
- Prosecno se dnevno konzumira 54.50 ml mleka i 115.06 ml negaziranih osvežavajucih napitaka, a ukopan unos tecnosti iznosi 1521.56 ml
- Ispitanici su rekli da dnevno konzumiraju od dve do cetiri caše vode dnevno.
- Konzumaciju caja prijavilo je 71.20 odsto ispitanika, i to prosecno jednu šolju dnevno.
- Mleko se u proseku pije dva do tri puta nedeljno po 2 dl.
DA LI SU CAJ I KAFA DOBRI?
"Ljudi ne znaju da tecnost mogu da nadomeste samo biljni cajevi, dok nakon crnog i zelenog, kao i nakonkafe, treba obavezno odmah popiti najmanje jednu cašu vode", kaže dr Marija Glibetic.
ŠTA JE DOBRO, A ŠTA LOŠE U FLAŠIRANIM VODAMA?
Voda sa cesme nije dovoljan izvor kalijuma, zbog cega je bolje biti flaširanu vodu. Medutim, vecina flaširanih voda na našem tržištu ima cak deset puta više natrijuma od preporucene dnevne doze, koja iznosi dva grama. To je veoma opasno za osobe sa visokim krvnim pritskom, zbog cega se njima, ali i svima ostalima, savetuje da obavezno gledaju etikete na flašama i citaju dobro šta sve sadrži vodu koju bi da kupe.
"Ako vec kupujete vodu, birajte prirodnu mineralnu, artešku, onu koja nam stiže iz velikih dubina, zato što njen sastav poboljšava moždane funkcije, smanjuje štetan uticaj stresa, povecavaju iskoristljivost stvorene energije, a sve to daje bolji kvalitet života", objasnila nam nefrolog dr Gordana Pekovic.
Ona kaže da nedostatak vode u našem organizmu ujedno znaci i manjak minerala neophodnih za naše zdravlje, ali i višak može imati ozbiljne negativne posledice.
"Flaširane mineralne vode uglavnom imaju važne minerale koji su našem telu potrebni, ali i tu moramo biti oprezni jer visoke koncentracije odredenih elemenata mogu remetiti uobicajeno funkcionisanje organizma", savetuje nam doktorka.
Anketa
Koju vodu vi pijete?
-
Česmovaču
39.38% (1501)
-
Kupovnu
26.1% (995)
-
Kombinujem obe
34.52% (1316)