Samo osobe koje su vakcinisane od 1996. godine na ovamo potpuno su zaštićene od malih boginja.
U Srbiji je registrovano 1.327 slucajeva malih boginja, a najveci broj obolelih su mladi od pet i stariji od 30 godina.
Podaci su Instituta za javno zdravlje Srbije "Milan Jovanovic Batut" govore da je medu obolelima 94 odsto nevakcinisanih, nepotpuno vakcinisanih ili nepoznatog vakcinalnog statusa,
Kada je rec o deci tu nema dileme, zna se ko je vakcinisan a ko ne. Dilema se ovih dana javlja kod odraslih koji su primili sve vakcine koje je trebalo da prime, ali nisu sigurni da su zašticeni i od malih boginja.
Pomocnik direktora Instituta Batut epidemiolog Darija Kisic Tepavcevic podseca da je obavezna vakcina protiv morbila uvedena 1971. godine, kao monovakcina i štitila je samo od malih boginja, deset godina kasnije uvedena je vakcina sa dve komponente - male boginje, zauške, a 1991. MMR vakcina sa tri - male boginje, rubeole, zauške.
"Tada je u naše zakonske okvire uvedena MMR vakcina, koja se daje deci od 12 do 15 meseca, a druga doza pred polazak u školu, ali je zbog sankcija nismo imali kontinuiranu nabavku i nismo imali dovoljne kolicinje. Tako da prakticno od 1996. godine imamo MMR koja se daje u dve doze", pojašnjava Kisic Tepavcevic.
Ona napominje da oko 90 odsto svih obolelih nije primilio nijednu dozu vakcine, bez obzira što su rodeni u godinama kada se moglo dobiti makar jedna doza vakcine.
Dodaje da prema novom Pravilniku o vakcinaciji koji je stupio na snagu polovinom decembra o trošku RFZO vakcinu mogu primiti svi do 18 godina života. Do sada je pravilnik predvidao da je taj rok 14 godina.
"Vakcinacija kao mera prevencije nema alternativu. Apelujemo na sve roditelje koji nisu vakcinisali decu da to u najskorijem roku ucine, jer na taj nacin ne štite samo svoju decu vec podižu kolektivni imunitet citave populacije", pojasnila je ona.