U Srbiji puši svaki treći stanovnik stariji od 15 godina i 11 odsto učenika starosti od 13 do 15 godina, kažu za MONDO iz "Batuta". Prestanak pušenja je najbolja stvar koju možete da uradite za zdravlje, a evo i kako da u tome uspete.
"Najveci procenat pušaca svoju prvu cigaretu popuši u periodu adolescencije", rekla nam je šefica Kancelarije za prevenciju pušenja Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanovic Batut", dr Biljana Kilibarda.
"U Srbiji trenutno puši svaki treci stanovnik stariji od 15 godina i 11 odsto ucenika starosti 13-15 godina, a rezultati Istraživanja Kancelarije za prevenciju pušenja Instituta za javno zdravlje Srbije, pokazuju da se procenat pušaca nije znacajno promenio u prethodnih pet godina", kaže ona.
Rezultati Istraživanja o ponašanju u vezi sa zdravljem kod dece školskog uzrasta koje je Institut "Batut" sproveo 2017. godine pokazuju da je medu ucenicima prvih razreda srednjih škola koji su ikada popušili cigaretu, najveci broj njih to uradio u 15. godini života (34,7 odsto) i u 14. godini života (25,9 odsto), što je i u skladu sa velikom razlikom u procentu pušaca medu ucenicima osnovne škole i ucenicima prvih razreda srednje škole, saznali smo od nje.
"Ovo ujedno naglašava da je pored kontinuiranih preventivnih aktivnosti potreban i dodatni preventivnim radom sa ucenicima VII i VIII razreda osnovnih škola", istice dr Kilibarda.
Kada je rec o tome posle koliko godina pušaci odlucuju da prestanu da konzumiraju cigarete, podataka nema jer su "razlike u dužini pušackog staža znacajne".
Znamo da su cigarete štetne za zdravlje, ali i da su sve skuplje. Da li su to razlozi zašto ljudi odlucuju da prestanu da puše ili je nešto drugo u pitanju?
"Razlozi zbog koji se pušaci odlucuju da pokušaju da prestanu da puše variraju u zavisnosti od sociodemografskih karakteristika pušaca, psihosocijalnih i drugih faktora. Zabrinutost za zdravlje je znacajan faktor, ali na odluku o prestanku znacajno uticu i drugi faktori, kao što je cena cigareta".
Znamo i da nije lako ostaviti cigarete, ali, šta je najteže kada je rec o prestanku pušenja?
"Rezultati Istraživanja Kancelarije za prevenciju pušenja pokazuju da 25 odsto odraslih pušaca u Srbiji ozbiljno razmišlja o prestanku pušenja, kao i da jaka navika pušenja sprecava vecinu pušaca (85 odsto) koji žele da prestanu da puše da to i ucine. Cak 15 odsto izjavljuje da je uticaj okoline razlog koji ih sprecava da ostave pušenje i medu njima je najviše onih iz najmlade starosne grupe od 18 do 29 godina. Ovo ukazuje na to da je potrebno smanjiti tolerantnost društva prema pušenju primenom mera kontrole duvana koje ukljucuju i zabranu pušenja u svim zatvorenim prostorima, ukljucujuci i ugostiteljske objekte".
Da bi neko prestao da puši, dr Kilibarda istice da je prvi korak donošenje odluke, zatim i dobra priprema jer su šanse za uspeh vece kada se pušac dobro pripremi za ovaj proces.
"Neki od koraka koji mogu pomoci su sledeci:
Vodenje dnevnika u vezi sa odvikavanjem od pušenjem u cilju sagledavanja izazova u odvikavanju od pušenja. Važno je unapred se informisati i pripremiti za simptome krize. Potrebno je i definisati datum prestanka i osloboditi se cigareta u danima koji prethode odredenom datumu za prestanak pušenja. Potrebno je isplanirati dan u kojem je planiran prestanak pušenja. Korisno je i unapred obezbediti podršku nekoga ko je vec prošao kroz proces odvikavanja. Verovatnocu uspeha svakako povecava strucna pomoc osoba koje se profesionalno bave odvikavanjem od pušenja".
Koji je vaš savet za one koji prestaju da puše?
"Važno je pripremiti se za izazove i napraviti plan kako se nositi sa simptomima krize. Simptomi krize koji se mogu javiti su jaka želja za cigaretama, razdražljivost, otežana koncentracija, nemir, glavobolja, loše raspoloženje, problemi sa spavanjem i želja za slatkišima. Treba imati na umu da su simptomi privremeni i obicno traju dve do cetiri nedelje. Važno je da se zadrži motivacija stalnim podsecanjem na razloge za odvikavanje od pušenja. Korisno je i pripremiti listu stvari koje se mogu raditi u trenutku kada se javi žudnja za cigaretom.Važno je biti aktivan, angažovan i usmeren na nešto što može pomoci da se skrenu misli od pušenja", savetuje dr Kilibarda.
Kod gotovo svih pušaca koji pokušavaju da ostave tu ružnu naviku, posle izvesnog vremena bez cigareta nastupi kriza. Kako da ne pokleknu i ne zapale cigaretu?
"Ljudi obicno puše u odredenim situacijama: uz kafu, tokom pauze na poslu, kada se osecaju depresivno, nervozno ili nesigurno. Potrebno je pripremiti plan reagovanja u ovim situacijama, a opšte pravilo glasi: kretati se i usmeriti razmišljanje ka drugim stvarima umesto razmišljati o duvanu.
Neki od saveta su pušacima u procesu odvikavanja su:
Kada nastupi potreba za duvanom, udahnite duboko. Upamtite - cak i najjaca žudnja za cigaretom ce trajati samo nekoliko minuta. Žvacite nešto, poput žvakace gume, ili polako ispijte cašu vode. Ili možete popricati s prijateljem, na primer.
Organizujte svoj rad tako da možete da napravite pauzu s vremena na vreme. Šetajte se i opustite slušajuci omiljenu muziku. Pripremite laku užinu, žvakace gume i vodu. Ne zaboravite da provodite dosta vremena napolju, kao i da dobro jedete i spavate.
Pronadite nove nacine za pravljenje pauze: izadite napolje i udahnite svež vazduh. Naucite novi metod za opuštanje koji cete moci svuda da primenjujete.
Izbegavajte mesta na kojima ljudi puše. Kada vidite nekoga ko puši, podsetite se da ste Vi prestali. Pomislite na štetnost pušenja po zdravlje i na razloge zbog kojih ste odlucili da prestanete.
Unapred vežbajte odgovore kada Vas neko ponudi cigaretom kao što su "ne, hvala, ne pušim" kako biste se nosili sa situacijama u kojima vas neko nudi cigaretom. Takode, možete planirati šta cete navesti kao razlog. To ce vam pomoci da takvi trenuci brže produ.
Od samog pocetka, izbegavajte situacije u kojima se služi alkohol, a cigarete su dostupne. Pod uticajem alkohola, rasudivanje je slabije, lako se posustane, pa biste mogli da ponovo poncnete da pušite".
Mnogi pušaci kažu da bi prestali da puše, ali plaše da ce se ugojiti. Imate li neki savet za njih?
"Mnogi pušaci se pribojavaju da ce se ugojiti nakon što prestanu da puše, što može biti razlog nastavka pušenja. Medutim, prestanak pušenja ne podrazumeva i dobijanje u telesnoj masi.Ne ugoje se svi bivši pušaci, ali neki od njih možda dobiju nekoliko kilograma. Ukoliko se vodi racuna o nacinu ishrane, pušenje se može ostaviti bez povecanja telesne težine. Povecan apetit nakon prestanka pušenja je uobicajen. Pošto se cula mirisa i ukusa oporave, hrana ima bolji ukus. Osecaj gladi i porast apetita neki su od najrasprostranjenijih simptoma krize i oni ce trajati duže od drugih simptoma. Da biste izbegli gojenje, važno je da ne preskacete obroke, da unosite više malih obroka tokom dana, kao i dovoljne kolicine vode".
S obzirom na podatak da svaki treci Srbin puši, jasno je da bi nešto trebalo uraditi kako bi se taj broj smanjio. Mislite li da bi uvodenje bezlicnih pakovanja cigareta i stavljanja zastrašujucih slika na paklice, kako je vec uradeno u mnogim zemljama, imalo efekta na to?
"Bezlicna pakovanja su dokazano efikasna mera kontrole duvana. Ona sm?nju?u p?tr?žnju z? duv?ns?im pr?izv?dim? t??? št? s? sm?nju?? privl?cn?st duv?ns?ih pr?izv?d?, sm?nju?? m?gucn?st d? p???v?nj? duv?ns?ih pr?izv?d? p?st?nu sr?dstv? z? r??l?mir?nj? duv?ns?ih pr?izv?d?, ?gr?nic?v? se l?žn? ?b?l?ž?v?nj? duv?ns?ih pr?izv?d? i p?v?c?v? se ?fi??sn?st zdr?vstv?nih up?z?r?nj?.
B?zlicn? p???v?nj? duv?ns?ih pr?izv?d? t???d? ?gr?nic?v??u ili z?br?nju?u ??ršc?nj? l?g??, b???, br?nd? ili r??l?mnih p?ru?? n? p?k?v?njim? duv?ns?ih pr?izv?d?, izuz?v im?n? br?nd? i im?n? pr?izv?d? ???? s? m?gu pri??z?ti s?m? u st?nd?rdnim b???m? i ?dr?d?n?m vrst?m sl?v?.
Int?r?s?v?nj? z? uv?d?nj? b?zlicnih p???v?nj? r?st? šir?m pl?n?t?. U d?c?mbru 2012. g?din? ?ustr?li?? je postala prv? drž?v? ???? ?? u c?lini prim?nil? b?zlicn? p???v?nj?, a sve veci br?? z?m?lj? pokrece procese za usv???nj? z???n? ? b?zlicnim p???v?njim?".
Izvor: MONDO/Bojana Zimonjić JelisavacDa li je onima koji žele da prestanu da puše neophodna podrška strucnjaka ili kroz to mogu da produ sami?
"Kljucne komponente uspešnog odvikavanja od pušenja su kombinacija edukacije pacijenata, bihejvioralne podrške i farmakoterapije. Na šanse za uspeh odvikavanja uticace priprema korisnika duvana, motivacija za prestanak, nikotinska zavisnost, uzrast, prisustvo drugih oboljenja kao što su druge bolesti zavisnosti i depresija, kao i drugi faktori. Jedna od zabluda je da vecina pušaca prestaje da puši bez pomoci strucnjaka. Ovo je netacno jer cinjenica da veliki broj pušaca koji prestane da puši ucini to bez ikakve pomoci ne znaci da je takav metod najdelotvorniji za prestanak pušenja".
Pošto, prema recima dr Kilibarde, dokazi ukazuju da su pokušaji prestanka pušenja bez strucne pomoci cetiri puta manje delotvorni, ne libite se da potražite strucnu pomoc.
Koliko ljudi koji prestanu da puše se u nekom trenutku vrati svom starom poroku i posle koliko godina u proseku opet pocnu da puše?
"Zavisnost od duvana je hronicni poremecaj sa visokim rizikom od ponovnog otpocinjanja upotrebe duvana. Polovina onih koji su prestali da puše, ponovo pocinju u tekucoj godini. Stopa ponovnog otpocinjanja pušenja je veca u prvim nedeljama nakon prestanka upotrebe duvana, kasnije se smanjuje, ali je i dalje velika u prvih šest do 12 meseci. Više od 75 odsto pušaca u procesu prestanka pušenja, koji nemaju podršku, ponovo pocinje da puši u okviru prve nedelje, što ovo cini kriticnim vremenskim periodom u procesu odvikavanja. Kada se postigne da pušac ne puši dve ili tri nedelje, šansa za relaps je mnogo manja, ali ne i iskljucena Rizik od ponovnog otpocinjanja nije mali cak ni nakon nekoliko godina apstinencije".
Da li baš svako može da ostavi cigarete?
"Svaki pušac može da prestane da puši, ali velikom broju pušaca ce za to biti potrebna strucna pomoc i u nekim slucajevima i više pokušaja".
Kako biste ohrabrili nekoga ko razmišlja o tome da prestane da puši, šta biste mu porucili?
"Prestanak pušenja je jedna od najboljih stari koje pušac može da uradi za svoje zdravlje jer se pozitivni efekti osete veoma brzo nakon prestanka pušenja. Prestankom pušenja, cuvate i zdravlje ljudi u okolini koji udišu duvanski dim koji sadrži više od 70 kancerogenih materija".