U Srbiji su do sada četiri osobe preminule od groznice Zapadnog Nila, a virusom je zaraženo 60 osoba, podaci su Instituta za Javno zdravlje Srbije ''Dr Milan Jovanović Batut''.
Epidemiolog Darija Kisic Tepavcevic iz Instituta "Batut" kaže da je prisustvo ovog virusa do sada registrovano u 53 regiona u Srbiji, ali da to ne znaci da se broj zaraženih povecava.
''Cim se registruje vurus automatski se deluje i adekvatne mere se spovode, kaže ona. Na svim tim mestima gde su se odredene aktivnosti sprovodile više nije naknadno registrovano prisustvo ovog virusa'', rekla je dr Kisic Tepavcevic za RTS.
Ona je naglasila da situacija može da se menja iz dana u dan, ali da je bitno da se sprovodi sistematski nadzor i kontrola oboljenja sezonskog karaktera.
"Bitno je istaci da je ovo oboljenje iskljucivo prenose komarci, ali ne svi. Teoretski nije velika verovatnoca dolaska u kontakt, ali ono što je bitno za coveka je da ne može dalje da se prenese jer je koncentracija virusa u njegovoj krvi mala", objasnila je dr Kisic Tepavcevic.
Ona je navela da više od 80 odsto zaraženih nema nikakvih simptoma i znakova infekcije i da se ubod ne razlikuje od bilo kog drugog uboda komarca.
"Oko dvadeset odsto inficiranih ima simptome slicne gripu, vecina se ne javi lekaru, oboljenje preleži na nogama i ne zna da je imao a kod manjeg procenta, jedan na 150 mogu da se jave komplikacije u vidu infekcije centralnog nervnog sistema'', rekla je doktorka Kisic Tepavcevic.
Dodala je da je verovatnoca ovakvih kompikacija veca kod onih koji vec imaju neka hronicna oboljenja, oboljenja kardiovaskularnog sistema, hipertenziju i nekontrolisanu šecernu bolest.
Dr Kisic Tepavcevic je podsetila da je u Srbiji virus prvi put zabeležen 2012. godine, ali je, kako je istakla, najverovatnije bio prisutan i ranije.
"U javnosti se cini da se u o njemu prica sporadicno. Medutim, zaista je multisektorski i sistemski pristup kada je u pitanju ovo oboljenje. Od prve godine kada je registrovan oboljenje radi se nadzor nad groznicom Zapadnog Nila u humanoj populaciji'', rekla je dr Kisic Tepavcevic za RTS.
Ona je dodala i da Zavod za medicinsku ekologiju radi nadzor nad ovim virusom u populaciji komaraca, kao i da Uprava za veterinu Ministarstva za poljoprivredu ispituje prisustvo ovog virusa kod konja i ptica.
Kako je rekla monitoring ovog virusa se radi kontinuirano i pre nego što se detektuju prvi slucajevi bolesti kako bi se adekvatno reagovalo u datom momentu.