Evo u čemu je razlika.
Može da se desi da vam nešto što procitate izazove osecaj anksioznosti, ali taj isti osecaj može da se javi i iznenada, bez ociglednog okidaca.
Neki ljudi kažu da imaju napad anksioznosti, drugi to opisuju kao napad panike. Ali, to dvoje su zapravo potpuno razliciti.
Anksioznost ima razlicito znacenje kod razlicitih ljudi
"Panicni napadi su klinicki termin, dok anskioznost nije", kaže Alis Bojs, autorka knjige The healthy mind toolkit. "Napad anksioznosti ima razlicito znacenje kod razlicitih ljudi".
Profesorka psihijatrije Kristina Boase kaže da se izraz napad anksioznosti odnosi na specificno iskustvo, za koje je okidac razliciti od osobe do osobe.
"Kada neko kaže da ima napad anksizonosti, to je više kolokvijalni termin, ali se obicno odnosi na to da su anksiozni zbog necega što se dešava, bilo da je to škola, posao ili veza", objašnjava Boase.
"Dakle, rec je o okidacu koji može da se identifikuje. A kada su ljudi veoma anksiozni ili zabrinuti, mogu da osete fizicke simptome, poput ubrzanog rada srca ili osecaja stezanja u grudima".
Napadi panike "iskoce" niotkuda
Dok je anksioznost nešto što najcešce osecate dok išcekujete nešto ili kao reakciju na nešto, Boase istice da se panicni napadi cesto javljaju bez ociglednog razloga.
"Panicni napadi su neocekivan intenzivan osecaj straha ili nelagode, koji se javljaju uz neke prilicno zastrašujuce simptome - srce ubrzano radi, vrti vam se u glavi, obliva vas znoj ili iznenada ne možete lepo da dišete. Simptomi se drasticno pojacaju u roku od samo nekoliko minuta i obicno ne traju dugo".
Bojsova dodaje da neki ljudi pate od nocnih napada panike, pri cemu se bude iz dubokog sna osecajuci paniku bez ikakvog razloga. Iako ovi napadi mogu da produ brže nego osecaj anksioznosti telu je potrebno neko vreme da oslobodi hemikalije i adrenalin koji se nakupio tokom panicnog napada.
"Moguce je da se nakon toga kratko osecate kao da niste baš svoji", istice Bojs.
Da biste sigurnije znali da li je rec o napadu panike, strucnjaci kažu da ovakve napade karakterišu najmanje cetiri od sledecih nekoliko simptoma: ubrzan rad srca, znojenje, drhtanje, kratak dah, osecaj gušenja, bol ili nelagoda u grudima, mucnina ili osecaj nelagode u stomaku, vrtoglavica, derealizacija (osecaj kao da se to ne dešava stvarno), depresonalizacija (kao da to niste vi), strah od gubitka kontrole, strah od smrti, osecaj utrnulosti pojedinih delova tela.
Ako svakodnevno imate napade panike, moguce je da patite od panicnog poremecaja.
Boaseova kaže da vecina ljudi u nekom trenutku u životu doživi napad panike, ali samo dva do tri odsto populacije razvije panicni poremecaj.
"Panicni poremecaj je prakticno strah od straha. Ljudi koji pate od ovog poremecaja se plaše fizickog osecanja panike. Plaše se da nešto nije u redu sa njima, da umiru, da lude. Zapravo, brinu ih posledice panicnog napada".
Bojsova dodaje se panicni poremecaj razvija kada ljudi u strahu ocekuju da se dogodi napad panike, i zbog toga izbegavaju mesta, situacije ili radnje u kojima su ranije doživeli napad panike. A to izbegavanje ih cini još anksioznijim...
Kako se izboriti sa napadima panike i anksioznosti
Boase kaže da su mehanizmi lecenja manje-više isti kod napada panike i anksioznosti.
Kognitivno-bihejvioralna terapija sa strucnjakom za mentalno zdravlje je efikasna u lecenju ovih stanja. Poenta je u tome da se identifikuju problemi, situacije, radnje koje je osoba izbegavala zbog anksioznosti i da se radi na tome da se anksioznost vremenom smanji.
Strucnjaci dodaju da svakako mogu da pomognu i tehnike sporog, dubokog disanja, ali je važno da se to vežba pre napada, da biste znali kako da postupite kada vas panika ili anksioznost obuzmu.
Bilo da imate problema sa napadima panike ili anksioznosti, strucnjaci isticu da su ti problemi rešivi, odnosno da odgovarajuca terapija može da vam pomogne da se oslobodite toga.