Na Svetski dan hrane, stručnjaci ukazuju: zdrava ishrana od ključnog je značaja za naše zdravlje!
Često se sa podsmehom odnosimo prema zdravoj ishrani i više volimo da pojedemo neku "pljesku na brzaka", nego da se ozbiljno pozabavimo načinom ishrane.
A na Svetski dan hrane, stručnjaci ukazuju: zdrava ishrana od ključnog je značaja za naše zdravlje!
Direktor Poliklinke "Beograd" dr Vojin Ristić rekao je da je pravilna i zdrava ishrana, što znači obavezno konzumiranje svih namirnica iz piramide ishrane, neophodna da bi se izbegli problemi sa dijabetesom i kardiovaskularnim oboljenjima.
Ristić je istakao da je savremeni način života doprineo nepravilnoj ishrani stanovništva, što predstavlja značajan faktor rizika od oboljevanja.
Prema njegovim rečima, najnovija istraživanja ukazuju da u Srbiji ima mnogo stanovnika sa viškom kilograma, a jedan od glavnih uzroka je nepravilna ishrana.
Ristić svima savetuje da jedu umereno i raznovrsno i to u skladu sa godišnjim dobom i mestom življenja.
Kardiolog Poliklinike "Beograd" dr Hasan Hajdari rekao je da svako dnevno treba da ima tri obroka i dve užine, da unosi oko tri litra vode i da brzim hodom šeta dva puta dnevno, tako što će na svakih 15 minuta praviti pauzu od pet minuta.
Alkohol? Može, ali samo JEDNA ČAŠA crnog vina, piva ili čašica rakije, kaže dr Hajdari.
Glumica Cvijeta Mesić, koja se već 15 godina bavi makrobiotikom, preporučila je taj način ishrane svima koji žele da budu zdravi i žive duže.
"Makrobiotika je način života koji se oslanja na tradicionalan način života bez obzira o kojoj kulturi se radi", rekla je ona dodajući da "treba živeti u skladu sa svojim okruženjem, jer smo deo prirode čiji poredak vlada i u našem organizmu".
Mesićeva je podsetila da je makribiotika reč grčkog porekla i da znači dug život, kao i da ju je prvi upotrebio Hipokrat opisujući grupu ljudi koja je živela zdravim načinom života.
Međutim, Hajdari smatra da je makrobiotički način ishrane pravilan, ali da se teško može primeniti na našem podneblju, jer ljudi vole da jedu i ono što nije preporučljivo.
"Zbog toga se makrobiotička ishrana mora kombinovati sa tradicionalnim načinom ishrane odredjene zemlje", ukazao je Hajdari.
Šta Srbi misle o zdravoj ishrani i kakvi su rezultati istraživanja pročitajte OVDE
Povodom Svetskog dana hrane, Zelena stranka iz Beograda saopštila je da je jedini dugoročno održiv način za rešavanje pitanja globalnog nedostatka hrane ulaganje u proizvodnju organske i zdrave hrane.A na Svetski dan hrane, stručnjaci ukazuju: zdrava ishrana od ključnog je značaja za naše zdravlje!
Direktor Poliklinke "Beograd" dr Vojin Ristić rekao je da je pravilna i zdrava ishrana, što znači obavezno konzumiranje svih namirnica iz piramide ishrane, neophodna da bi se izbegli problemi sa dijabetesom i kardiovaskularnim oboljenjima.
Ristić je istakao da je savremeni način života doprineo nepravilnoj ishrani stanovništva, što predstavlja značajan faktor rizika od oboljevanja.
Prema njegovim rečima, najnovija istraživanja ukazuju da u Srbiji ima mnogo stanovnika sa viškom kilograma, a jedan od glavnih uzroka je nepravilna ishrana.
Ristić svima savetuje da jedu umereno i raznovrsno i to u skladu sa godišnjim dobom i mestom življenja.
Kardiolog Poliklinike "Beograd" dr Hasan Hajdari rekao je da svako dnevno treba da ima tri obroka i dve užine, da unosi oko tri litra vode i da brzim hodom šeta dva puta dnevno, tako što će na svakih 15 minuta praviti pauzu od pet minuta.
Alkohol? Može, ali samo JEDNA ČAŠA crnog vina, piva ili čašica rakije, kaže dr Hajdari.
Glumica Cvijeta Mesić, koja se već 15 godina bavi makrobiotikom, preporučila je taj način ishrane svima koji žele da budu zdravi i žive duže.
"Makrobiotika je način života koji se oslanja na tradicionalan način života bez obzira o kojoj kulturi se radi", rekla je ona dodajući da "treba živeti u skladu sa svojim okruženjem, jer smo deo prirode čiji poredak vlada i u našem organizmu".
Mesićeva je podsetila da je makribiotika reč grčkog porekla i da znači dug život, kao i da ju je prvi upotrebio Hipokrat opisujući grupu ljudi koja je živela zdravim načinom života.
Međutim, Hajdari smatra da je makrobiotički način ishrane pravilan, ali da se teško može primeniti na našem podneblju, jer ljudi vole da jedu i ono što nije preporučljivo.
"Zbog toga se makrobiotička ishrana mora kombinovati sa tradicionalnim načinom ishrane odredjene zemlje", ukazao je Hajdari.
Šta Srbi misle o zdravoj ishrani i kakvi su rezultati istraživanja pročitajte OVDE
"Organska hrana pozitivno utiče na kvalitet života svakog čoveka, ali i preventivno deluje na mnoge bolesti, od kojih ljudi sve češće oboljevaju zbog industrijski obogaćenih prehrambenih proizvoda", navodi se u saopštenju te stranke.
S tim u vezi, Ministarstvo poljoprivrede Srbije će u agrarnom budžetu za narednu godinu deset puta povećati budžet za organsku proizvodnju.
"Mi mislimo da je to jedna od naših komparativnih prednosti, jer imamo više od pola miliona hektara koji mogu u nekom doglednom vremenu da se prebace iz standardne proizvodnje u organsku", rekao je ministar poljoprivrede Saša Dragin tokom posete osnovnoj školi "Jovan Miodragović" u Beogradu gde je podelom organske užine Ministarstvo poljoprivrede obeležilo Svetski dan hrane.
Ministar poljoprivrede je najmlađim učenicima za vreme školskog odmora podelio jabuke, šargarepu i fizalis proizvedene u Udruženju za prirodnu hranu Teras iz Subotice.
Dragin je istakao da je organska hrana daleko skuplja na evropskom tržištu, a zbog usitnjenosti poseda u Srbiji, jedna porodica, sa tri do četiri hektara zemlje, može da živi od male proizvodnje organskih proizvoda.
U Srbiji se najviše proizvodi organsko voće i povrće, većinom na severu zemlje u Subotici, ali i u zapadnoj Srbiji, rekao je ministar poljoprivrede i dodao da bi organska proizvodnja mogla da se poveća u centralnoj i južnoj Srbiji, gde je povrtarstvo jedna od najvažnijih grana poljoprivrede.
Srbija je još 2006. godine donela Zakon o organskoj proizvodnji, ali je do sada nedovoljno uradjeno da se ta proizvodnja poveća, rekao je on i dodao da će se raditi na daljoj edukaciji poljoprivrednika i stanovništva o važnosti organske hrane, kao i obezbedjivanju tržišta za organske proizvode.
Dragin je najavio i da će od naredne godine Ministarstvo poljoprivrede u saradnji sa drugim ministarstvima, stranim donatorima i proizvodjačima organske hrane pokrenuti projekat pod nazivom "Voćna užina" kako bi se deca u školama navikla da jedu voće.
(agencije/MONDO)