
Misaoni proces obolelih od lupusa oštećen je i pre nego što se pojave značajniji simptomi bolesti, ukazuje američka studija obavljena na Univerzitetu Džon Hopkins u Baltimoru.
Lupus je autoimuna bolest, kod koje imunološki sistem može da "pobrka" zdravo tkivo sopstvenog organizma sa stranim tkivom, pa ga zbog toga napada, izveštava Rojters.
Bolest je znatno učestalija među ženama nego među muškarcima, a ponekad je njen spoljni znak osip na licu karakterističnog oblika leptira.
Ovo oboljenje veoma varira po ozbiljnosti - nekad se manifestuje samo kao kožni osip ili artritis, a nekad može da u različitom stepenu ošteti bubrege, srce, pluća i mozak. Leka za ovu bolest još nema.
Dr Mišel Petri i njene kolege sa pomenutog univerziteta uporedili su kognitivne sposobnosti 111 pacijenata, kojima je kratko vreme pre toga dijagnoziran lupus, sa sposobnostima 79 zdravih osoba iz kontrolne grupe. Pri tom je korišćen kompjuterizovani test kojim su mogle da se mere brzina i efikasnost misaonog procesa.
Na jednom broju zadataka oboleli od lupusa pokazivali su znatno slabije rezultate od zdravih osoba. Dalja istraživanja su pokazala da su rezultati mnogih testova bili sve gori kako je bolest napredovala, pri čemu su pacijenti koje je zahvatila depresija demonstrirali teža kognitivna oštećenja od onih koji nisu bili depresivni.
Utvrđeno je da stepen kognitivnog oštećenja nije bio u vezi sa bilo kojim korišćenim medikamentom ili laboratorijskim nalazima.
Zaključak je da pacijenti kojima je nedavno dijagnoziran lupus pokazuju već u najranijoj fazi slabije rezultate pri testiranju nekih kognitivnih sposobnosti u odnosu na zdrave osobe.
(Tanjug)
Lupus je autoimuna bolest, kod koje imunološki sistem može da "pobrka" zdravo tkivo sopstvenog organizma sa stranim tkivom, pa ga zbog toga napada, izveštava Rojters.
Bolest je znatno učestalija među ženama nego među muškarcima, a ponekad je njen spoljni znak osip na licu karakterističnog oblika leptira.
Ovo oboljenje veoma varira po ozbiljnosti - nekad se manifestuje samo kao kožni osip ili artritis, a nekad može da u različitom stepenu ošteti bubrege, srce, pluća i mozak. Leka za ovu bolest još nema.
Dr Mišel Petri i njene kolege sa pomenutog univerziteta uporedili su kognitivne sposobnosti 111 pacijenata, kojima je kratko vreme pre toga dijagnoziran lupus, sa sposobnostima 79 zdravih osoba iz kontrolne grupe. Pri tom je korišćen kompjuterizovani test kojim su mogle da se mere brzina i efikasnost misaonog procesa.
Na jednom broju zadataka oboleli od lupusa pokazivali su znatno slabije rezultate od zdravih osoba. Dalja istraživanja su pokazala da su rezultati mnogih testova bili sve gori kako je bolest napredovala, pri čemu su pacijenti koje je zahvatila depresija demonstrirali teža kognitivna oštećenja od onih koji nisu bili depresivni.
Utvrđeno je da stepen kognitivnog oštećenja nije bio u vezi sa bilo kojim korišćenim medikamentom ili laboratorijskim nalazima.
Zaključak je da pacijenti kojima je nedavno dijagnoziran lupus pokazuju već u najranijoj fazi slabije rezultate pri testiranju nekih kognitivnih sposobnosti u odnosu na zdrave osobe.
(Tanjug)
Pridruži se MONDO zajednici.