Ako tako mislite, znajte da ne volite, već lažete sebe. I u velikom ste problemu!
Danas je teže ostaviti cigarete nego što je to bilo pre 20 godina, ali daleko od toga da je nemoguce - naprotiv. I vi možete da prestanete da pušite, a danas je pravi dan za to!
Zapravo, svaki dan je dobar za izbacivanje cigara iz života, ali recimo da je 31. januar, kada se obeležava Nacionalni dan bez duvanskog dima, idealan za to. Razgovarali smo sa strucnjakom iz Gradskog zavoda za javno zdravlje i sa šefom Kabineta za prevenciju i odvikavanje od pušenja - možda vas ono što one imaju da kažu ubedi da od danas vodite zdraviji život!
Najpre, morate da procitate jedan prilicno zabrinjavajuc podatak - trecina odraslog stanovništva puši!
"Istraživanje zdravlja stanovnika Srbije iz 2013. godine je pokazalo da oko 34,7 odsto odraslog stanovništva puši. U to spadaju i povremeni i svakodnevni pušaci, a što se tice onih koji puše svakodnevno, njih ima 29,2 odsto. I neka druga istraživanja sprovedena nakon 2013. su potvrdila ovaj broj pušaca, uz veoma blaga variranja brojki", rekla nam je specijalista socijalne medicine dr Andelka Grujicic iz Gradskog zavoda za javno zdravlje.
"Ono što je interesantno je da imamo porast broja pušaca prema istraživanju iz 2013. Od 2000. do 2006. godine je, prema istraživanjima, bio primetan pad u broju pušaca, a prema novijim istraživanjima od 2013. godine opet je došlo do porasta broja pušaca".
Šef Kabineta za prevenciju i odvikavanje od pušenja dr Ika Pešic smatra da u Srbiji ima mnogo pušaca zbog toga što je "pušenje još uvek potcenjen problem na društvenom i individualnom nivou, što se uglavnom smatra da je pušenje dobrovoljna radnja ili neciji hir". Ona istice da je problem i u tome što je pušenje normalizovano ponašanje, poželjnije nego nepušenje, ali i što se posledice pušenja cesto objašnjvaju drugim problemima kao "uzrocima".
"Upotreba duvanskih proizvoda/pušenje je bolest zavisnosti koja ima svoju šifru dijagnoze u šifarniku medunarodne klasifikacije bolesti/MKB-10 (F17, F17.2, F17.3). Mnogi gradani Srbije nisu upoznati ovom cinjenicom i zbog toga razlicito gledaju na pušenje", podvlaci dr Pešic.
Dr Grujicic dodaje da se ove godine ocekuju nova istraživanja, ali da "postoji opravdana pretpostavka da nece biti znacajnijeg pada u odnosu na navedene podatke, narocito imajuci u vidu pojavu novih duvanskih proizvoda na našem tržištu i evidentno slabljenje kontrole sprovodenja aktuelnih zakona u ovoj oblasti ".
Ono što je interesantno je i da je najveci broj pušaca medu ljudima sa najmanjim primanjem, a dosta pušaca ima i medu mladima.
"Istraživanje iz 2017. godine je pokazalo da bilo koji duvanski proizvod koristi oko 16,2 odsto mladih od 13 do 15 godina. Cigarete puši oko 11 odsto njih - iako se, kada su u pitanju klasicne cigarete beleži blagi pad u odnosu na ranije podatke, važno je naglasiti da su u meduvremenu medu mladima postali sve popularniji drugi duvanski proizvodi. Nargile su trenutno aktuelne medu mladima ovog uzrasta - oko devet odsto mladih od 13 do 15 godina puši nargile, dok elektronske cigarete koristi oko 6,2 odsto njih".
Procitajte: KAKO SAM PRESTALA DA PUŠIM
Dobra vest u celoj prici je da MOŽETE da ostavite cigarete.
"Svaki pušac ima dve mogucnosti da ostavi pušenje, ali potrebna je podrška i pomoc. Pušac može sam da pokuša ostaviti pušenje (samoodvikavanje) ili uz strucnu pomoc", kaže dr Pešic.
Ona dodaje da su "pre dvadesetak godina u zavidnom broju pušaci mogli da ostave pušenje, a danas to može jako mali broj pušaca bez strucne pomoci. Problem nije u pušacima, vec u duvanskom proizvodu".
Na pitanje da li svaki pušac može da prestane da puši, dr Grujicic kaže: "Svaki pušac može da ostavi cigarete, kada se zavisnost osvesti, a cigarete prestanu da se definišu kao zadovoljstvo. Jako je važan i individualni pristup u procesu prestanka pušenja jer svako ima razlicite motive i zašto je poceo da puši, pa i prestanak mora biti individualan, a zato je potrebna i pomoc strucnjaka, kao i okoline. Tu je jako važna i uloga zdravstvenih radnika".
Možda ste od drugih pušaca culi, ili ste i vi sami rekli, da "volite cigare". Ali, teško da bilo koji pušac voli cigarete...
"Voli se porodica, prijatelji kolege, posao i slicno. Pušaci pogrešno definišu svoj odnos sa cigaretama. Cigarete ne mogu da se vole, vec se može samo biti zavisan, imati žudnju za sve ucestalijom upotrebom cigara. Takvo stanje stvara droga - nikotin, koji je u visokim koncentracijama u duvanskim proizvodima. Pušaci su u ozbiljnom problemu, a da toga nisu svesni", upozorava dr Pešic.
I dr Grujicic je saglasna sa tim da je "ljubav" prema cigaretama zapravo maska za zavisnost.
"Bilo koja zavisnost i jeste to što jeste zato što stvara taj lažni osecaj moci da vladate situacijom i kontrolišete je sopstvenom voljom, željom, a to se opravdava osecajem zadovoljstva. Kada ljudi osveste da je u pitanju zavisnost, onda mogu i da prestanu da puše".
MOTIVI ZA PRESTANAK PUŠENJA
Podaci pokazuju da je najviše pušaca starosti izmedu 35 i 44 godine - cak 47 odsto. Prosecan "pušacki staž" u Srbiji traje oko 18 godina, odnosno posle 18 godina pušenja ljudi uglavnom odlucuju da se otarase ovog poroka.
Dr Grujicic kaže da je neštomanji udeo pušaca medu ljudima starijim od 45 godina.
"To je istovremeno i ona populacija kod koje postaje sve ucestalije obolevanje upravo od onih bolesti za ciji je nastanak pušenje jedan od vodecih faktora rizika, što navodi na zakljucak da je, nažalost, cesto tek obolevanje razlog za prestanak.
Vi nemojte da cekate da ozbiljno narušite sebi zdravlje da biste se oslobodili zavisnosti od cigara.
Dr Pešic kaže da nije moguce tvrditi sigurnost uspeha naglog ili postepenog prestanka pušenja, i da takve tvrdnje pušace i nepušace dovode u zabludu, razocaranje i formiranje pogrešnih stavova.
"Doktrinarni stav našeg savetovališta u Klinici za pulmologiju u Klinickom Centru Srbije je: dobro sagledavanje zdravstvenog statusa, dobro sagledavanje, narocito testiranje pušackog statusa na osnovu kog se odreduje programska šema za odvikavanje od pušenja, o danu pocetka odvikavanja odlucuje samo pušac (toleriše se dan odluke do sedam dana od dana posete savetovalištu), a prema našim iskustvima, najefektniji je pocetak vec sutradan".
Šef Kabineta za prevenciju i odvikavanje od pušenja kaže da je važno skrenuti pažnju na period pripreme.
"Bez obzira na to da li je samoodvikavanje ili odvikavanje uz strucnu pomoc, važno je da pušac ne puši u zatvorenom prostoru (u kuci, na poslu, u kolima), vec iskljucivo napolju, samo jednu cigaretu i da ne forsira pušenje. Takode, pušenje treba odvojiti od kafe, alkohola, razgovora telefonom, hrane i slicno".
Ako vam fali motivacije da prestanete da pušite...
"Danas, motivaciju najcešce odreduju grupe motiva: zdravlje, ušteda novca, sloboda. Lista motiva za prestanak pušenja je velika, a vi treba da odredite svoje motive, bez poredenja sa drugim ljudima. To ce vam pomoci da istrajete u odluci i uspešno ostavite cigarete. Licni motivi prestanka pušenja su ujedno i mehanizmi odupiranja pušenju kada nastupi kriza", istice dr Pešic.
PRESTANAK PUŠENJA I KRIZA
Ona kaže da je najteži treci dan nakon poslednje zapaljene cigarete, jer tada koncentracija nikotina u krvi pada na nulu.
"I prvih sedam do deset dana je teško, javljaju se jake krize, žudnja za nikotinom, unutrašnji nemir, napetost, nestrpljenje, preznojavanje, poremecaj sna, slaba koncentracija... Posle mesec dana, voljni nivo potpuno pada, dolazi do opuštanja i nedostatka manira u vezi pušenja, dešava se da pušac ignoriše svoj delimicni uspeh i pred prvom krizom poklekne. Dešava se i da posle tri meseca, osoba koja je prestala da puši preceni svoj uspeh i pod pritiskom društva ili spoljnih okolnosti poklekne".
Zbog svega toga, dr Pešic onima koji žele da ostave cigarete ipak savetuje da potraže strucnu pomoc.
"Sve ono što prati pušace za vreme samoodvikavanja prati i pušace na odvikavanju uz strucnu pomoc, ali znatno bezbolnije i izvesnije za uspešno odvikavanje. Krize su u mnogo blažoj formi, lakše ih prebrode, imaju program koji im pomaže. Dobra primena programa omogucuje da deo njih produ bez osetnih kriza i rizika za uspešnost u odvikavanju od pušenja".
Recimo da sad prestanete da pušite - hoce li se vaš organizam, nakon sve štete koju ste mu naneli, ikad moci da se vrati u prvobitno stanje?
"Velika je zabluda pušaca kad kažu da u odnosu na to što udišemo iz spoljne sredine, pušenje nije ništa. Vreme cišcenja organizma pušaca od nataloženih hemikalija zbog pušenja zavisi od godina starosti pušaca, koliko dugo je pušio, koje vrste duvanskih proizvoda je koristio, ishrane, fizicke aktivnosti... Ipak, pušaci koji do svoje 30. godine prestanu da puše imaju velike šanse da se njihov organizam oporavi jer ima biološke snage za to - ali je bitno da nisu svakodnevno izloženi duvanskom dimu".
Na kraju, znajte da cete tek za deset godina biti pravi nepušac.
"Uspešno odviknuti pušaci su oni koji ne puše 12 i više meseci. Bivši pušaci su oni koji ne puše deset godina, a posle deset godina nepušenja se smatra da su nepušaci", završava dr Pešic.