Relativno jednostavan plan koji će vam pomoći da se osećate malo bolje i budete malo manje nervozni nego do sada.
Danas ne možete da pobegnete od stresa, a anksioznost se vrlo cesto javlja kao "prateca pojava". Ovo stanje utice na sve aspekte života i menja nacin na koji osecamo, razmišljamo i živimo.
Anksioznost je stanje izrazite zabrinutosti i uznemirenosti i prirodna je reakcija na stresne situacije. Ali, ponekad ovo stanje postaje hronicno, i znacajno otežava svakodnevno funkcionisanje. Naravno, okruženje u znacajnoj meri doprinosi anksioznosti, a u ekstremnim situacijama stalna zabrinutost i predvidanje najgoreg moguceg ishoda može da izazove i odredene fizicke tegobe kakve su napetost u mišicima, glavobolje, bolovi u stomaku, ucestalo mokrenje…
Iako se u nekim slucajevima stanje ne može rešiti bez strucne pomoci, blaže forme anksioznosti mogu se držati pod kontrolom odredenim promenama u životnim navikama.
Vežbanje, dovoljno sna i ogranicen unos kafe i alkohola pomažu. Uz to, vežbe disanja, rad na prihvatanju cinjenice da ne možemo uvek u potpunosti da kontrolišemo situaciju takode su se pokazali korisnim.
Uz prepoznavanje "okidaca" za napade anksioznosti, jako je važno da razumete da sve pocinje i završava se - u vama.
Evo plana koji vam može pomoci u tome.
Prva nedelja: Pocnite da zapisujete stvari. I svoje misli i obaveze koje imate… Umesto da sve "držite u glavi", pocinite da pravite spiskove. To ce vam pomoci da se osecate kao da imate kontrolu. Uz to, možete svakog dana zapisati i jednu stvar zbog koje ste zahvalni u životu.
Smislite sebi neku ohrabrujucu recenicu, i ponavljajte je kad ste uznemireni.
Odvojite desetak minuta u toku dana da - ne radite ništa. Skoncentrišite se na disanje i ne razmišljajte ni o cemu.
Druga nedelja: Organizujte se. Da biste izbegli stres zbog obaveza koje vam iskrsnu u poslednji cas, pokušajte da isplanirate dan unapred. Obeležite stvari koje morate da uradite, ali i one koje mogu da sacekaju da budete bolje raspoloženi. Na taj nacin imacete više vremena za aktivnosti koje vas opuštaju i usrecuju.
Pijte dovoljno vode. To ce pomoci u ublažavanju fizickih simptoma, pojacane nervoze, umora...
Odredite prioritete, i fokusirajte se na stvari koje vas cine srecnim.
Probajte da crtate ili bojite. Bojenje, pokazala su istraživanja, znacajno umanjuje stres i ima opuštajuce dejstvo.
Treca nedelja: Napravite malu pauzu i "povucite se" sa društvenih mreža. Tako cete iz života eliminisati stresore kojih možda i niste bili svesni.
Umesto dopisivanja, vidite se sa prijateljima uživo. Provedite vreme sa ljudima koje volite i koji vas vole.
Šetajte, budite u prirodi što više možete. Svež vazduh ce vam umiriti duh i telo.
Deluje kao da su sitnice u pitanju, ali mali koraci su odlican pocetak ka vašem novom životu kojim nece upravljati stres.
Pogledajte i "antistres savete" Nataše Vukoje: