Terapija za decu niskog rasta je u Srbiji dostupna i besplatna, ali mališani sa ovim problemom kasno stižu do endokrinologa. Ako je vaše dete dosta niže od vršnjaka, nemojte čekati, obratite se lekaru.
Nizak rast deteta može ukazivati na ozbiljan zdravstveni problem. Rano otkrivanje tog poremećaja je od izuzetnog značaja jer u velikoj meri poboljšava prognozu u pogledu mogućnosti dostizanja normalne telesne visine deteta.
Povodom Svetskog dana dece niskog rasta, koji se obeležava u petak 20. septembra, podsećamo na zabrinjavajući podatak da deca niskog rasta u našoj zemlji sa velikim zakašnjenjem stižu do endokrinologa, odnosno tek u pubertetu kada medicina može da uradi mnogo manje nego kad je dete upućeno na lečenje u predškolskom uzrastu.
Nizak rast je najčešće posledica genetike, ali odluku o tome da li dete treba da se ispituje ne bi trebalo da donose roditelji već pedijatri koji prate rast deteta.
Najveći problem je mišljenje da su sva deca niskog rasta zdrava deca - što nije tačno, imajući u vidu da ta deca mogu da imaju skrivena oboljenja čija je jedna od manifestacija i niski rast - bolesti poput hipotireoidizma, glutenske enteropatije, hroničnih bubrežnih bolesti, urođenih srčanih anomalija i slično, navodi se u saopštenju Udruženja HORAST.
Koji god da je uzrok, on mora biti otkriven do polaska deteta u školu jer svaka godina koja se izgubi, bez uspostavljanja dijagnoze i adekvatne terapije, znači gubitak centimetara u konačnoj visini.
Neophodno je obratiti se lekaru ukoliko je dete dosta niže od svojih vršnjaka, naročito ako su mu roditelji visoki ili ako je dete raslo normalno pa naglo usporilo rast.
U toku prve godine, dete bi u proseku trebalo da poraste oko 22 centimetra, u drugoj oko 12, u trećoj 8, potom oko 4 centimetra godišnje do puberteta.
Svest o važnosti praćenja rasta deteta nije dovoljno razvijena pa se polovini dece sa ovim poremećajem dijagnostikuje onda kada je prekasno za terapiju koja je danas svima dostupna i besplatna.
Veoma je važno započeti lečenje onda kada je poremećaj nastao, a obavezno pre puberteta, jer se 85 odsto telesne visine dostiže pre adolescencije.
U Srbiji trenutno oko 1.500 dece prima terapiju hormona rasta, ali je dece sa ovim nedostatkom i dece niskog rasta zbog drugih uzroka sigurno više. Zbog toga je veoma važno da roditelji redovno vode decu na sistematske preglede, kao i da sami prate da li se njihovo dete razvija na pravi način.
Pozivamo roditelje da uz pomoć besplatne aplikacije za mobilne telefone "Karta rasta" koja je dostupna na Google play store-u i Apple store-u redovno proveravaju da li se njihovo dete nalazi u optimalnoj zoni rasta i da se, ukoliko otkriju da se dete nalazi u riziku zbog niskog rasta, blagovremeno obrate svom pedijatru sprečavajući time u značajnoj meri kasnije neželjene posledice.