Dokazano je da je najkvalitetniji san upravo u periodu kasnih noćnih a stil života koji vodimo često nas stavlja u situaciju da taj deo dana provedemo budni što može dovesti i do promena u metabolizmu.
Ljudi danas spavaju manje nego ikada, a najveći deo uzroka nalazi se u stilu života, tvrde stručnjaci, koji ističu da, iako se nedostatak sna tokom nedelje može nadoknaditi preko vikenda, posledice koje to stanje ostavlja na zdravlje su velike.
Istraživanje sprovedeno u Americi je pokazalo da odrasli građani te zemlje spavaju u proseku 6,8 sati, iako je opšeprihvaćeni naučni podatak da je ljudima prosečno potrebno osam sati sna.
Neki od poremećaja spavanja su na određen način i namerno izazvani, jer ne samo da je došlo do promene u dužini spavanja, nego i u vremenu kada se spava.
Mnogi ljudi su danas budni do kasno u noć ili do jutra, a prespavaju celo pre podne.
Budući da je dokazano da je najkvalitetniji san upravo u periodu kasnih noćnih sati, takav stil života može dovesti i do promena u metabolizmu.
Stručnjaci su ovaj poremećaj nazvali sindromom "odgođene faze spavanja", a mnogi koji imaju taj poremećaj mogu godinama da funkcionišu bez većih problema.
Istraživanja su pokazala još jedan vrlo izražen trend, a to je da mnogo ljudi živi u stanju koje su neki stručnjaci nazvali "bulimijom sna" - tokom nedelje spavaju noću svega četiri ili pet sati, a onda taj "dug" pokušavaju da nadoknade vikendima.
To je u izvesnoj meri moguće, ali lekari još uvek ne znaju šta se događa kada ljudi godinama žive sa hroničnim nedostatkom sna, koji je biološka nužnost i ne može odlagati unedogled.
Istraživanje sprovedeno na medicinskim profesionalcima u Velikoj Britaniji je pokazalo da neispavanost na normalno funkcioniranje čoveka ima sličan efekat kao alkoho.
Mnoge druge naučne studije dovele su kumulativni nedostatak sna u vezu s drugim zdravstvenim poremećajima kao što su disfunkcija imunološkog sistema, razvoj dijabetesa i mnogim drugim bolestima i problemima pri ispunjavanju svakodnevnih funkcija i aktivnosti.
(Tanjug)
Istraživanje sprovedeno u Americi je pokazalo da odrasli građani te zemlje spavaju u proseku 6,8 sati, iako je opšeprihvaćeni naučni podatak da je ljudima prosečno potrebno osam sati sna.
Neki od poremećaja spavanja su na određen način i namerno izazvani, jer ne samo da je došlo do promene u dužini spavanja, nego i u vremenu kada se spava.
Mnogi ljudi su danas budni do kasno u noć ili do jutra, a prespavaju celo pre podne.
Budući da je dokazano da je najkvalitetniji san upravo u periodu kasnih noćnih sati, takav stil života može dovesti i do promena u metabolizmu.
Stručnjaci su ovaj poremećaj nazvali sindromom "odgođene faze spavanja", a mnogi koji imaju taj poremećaj mogu godinama da funkcionišu bez većih problema.
Istraživanja su pokazala još jedan vrlo izražen trend, a to je da mnogo ljudi živi u stanju koje su neki stručnjaci nazvali "bulimijom sna" - tokom nedelje spavaju noću svega četiri ili pet sati, a onda taj "dug" pokušavaju da nadoknade vikendima.
To je u izvesnoj meri moguće, ali lekari još uvek ne znaju šta se događa kada ljudi godinama žive sa hroničnim nedostatkom sna, koji je biološka nužnost i ne može odlagati unedogled.
Istraživanje sprovedeno na medicinskim profesionalcima u Velikoj Britaniji je pokazalo da neispavanost na normalno funkcioniranje čoveka ima sličan efekat kao alkoho.
Mnoge druge naučne studije dovele su kumulativni nedostatak sna u vezu s drugim zdravstvenim poremećajima kao što su disfunkcija imunološkog sistema, razvoj dijabetesa i mnogim drugim bolestima i problemima pri ispunjavanju svakodnevnih funkcija i aktivnosti.
(Tanjug)