Upala pluća je jedna od najopasnijih komplikacija gripa i može da ugrozi život, zbog čega je neophodno da posetite lekara ako ste oboleli od gripa koji se ovih dana pojavio i u Srbiji.
Po zvaničnim statistikama, upisanu dijagnozu gripa u celoj Srbiji ima jedva nešto više od 4.000 stanovnika, ali to su samo one osobe koje su potražile pomoć lekara. Mnogo više je onih koje muče bol u grlu, kašalj i glavobolja, ali ostaju kod kuće i pokušavaju da se u što kraćem roku sami "zaleče" i vrate na posao. Tek kada čoveka "slomi" upala pluća ili bronhitis, onda otvara bolovanje.
"Kad neka osoba nema temperaturu, a ima kijavicu, lekar će teško odlučiti da joj otvori bolovanje. Mnogi bolovanje i ne traže, verovatno zbog straha da ne ostanu bez posla. Uzimaju lekove koji im ublažavaju probleme sa sinusima, sirupima umiruju kašalj, piju čajeve i, šta će, odlaze na posao. Eventualno uzmu neki dan od godišnjeg odmora", kaže za "Politiku" epidemiolog dr Predrag Kon.
On dodaje da je teško je dati generalni savet. Postoje osobe koje, iako nose infekciju "na nogama", prođu bez bilo kakvih komplikacija, kao što nije obavezno da izrazita malaksalost dovede do komplikacija. "Jednostavno nema pravila, svako mora sam da nađe ravnotežu. Ipak, u slučaju pojave temperature treba otići lekaru", kaže dr Kon.
Dakle, prvi savet je - toplomer pod mišku. Dr Kon ističe da su upravo povišena temperatura i nagli početak bolesti ono po čemu ćemo prepoznati da li imamo virus gripa ili neku drugu infekciju. Za grip su karakteristične visoke telesne temperature - iznad 38 stepeni Celzijusa i opšta malaksalost.
U beogradskim domovima zdravlja u prve dve nedelje posle praznika prijavljeno je sedamdesetak slučajeva upala pluća, a veći broj pacijenata sa ovom dijagnozom evidentiran je i na Institutu za plućne bolesti Kliničkog centra Srbije.
Dežurni lekari ove ustanove u dane velikih hladnoća pregledali su i po tridesetak bolesnika koji kašlju, malaksali su uz preznojavanje. Oni upozoravaju da je pneumonija zapaljenje plućnog tkiva, ali može da bude praćena i zapaljenjem plućne maramice, zbog čega se stvara tečnost. Ukoliko se upala ne leči pravilno, ova bolest može da ostavi trajne posledice. Događa se da se bolest iskomplikuje toliko da život pacijenta bude ugrožen.
Po podacima Instituta za javno zdravlje Beograda, prošle godine, samo u decembru, prijavljeno je 242 slučaja bakterijskih i 114 virusnih upala pluća. Kod današnjih oblika ove bolesti mnogo se promenila klinička slika: ponekad se pneumonija skriva pod "maskom" produženog gripa, ne prepoznaje se na vreme ili postoji netipična klinička slika, znači simptomi koji ne mogu ni lako, ni odmah da se dovedu u vezu sa dijagnozom upale pluća.
Nekada je tipična upala pluća bila obavezno praćena visokom temperaturom, izrazitom malaksalošću, upornim kašljem... Međutim, danas neki od ovih simptoma uopšte ne moraju da se pojave, pa imamo bolesnika sa nižom temperaturom, nekada s kašljem koji traje samo nekoliko dana ili, naprotiv, izuzetno dug period. Događa se da se pacijent ne javlja odmah lekaru, jer misli da ima prehladu, pa na Institut za plućne bolesti stigne u teškom stanju s gušenjem i upalom koja se često proširi na oba plućna krila.
Dr Kon ističe da nam danas u određivanju kretanja gripa i ostalih infekcija, za razliku od pre 20 i više godina, veoma pomaže i praćenje vremenske prognoze. Po njegovim rečima, trenutno je naglo otopljenje posle izrazito hladnih dana, saveznik gripa.
Virusima prijaju niske temperature - kada je mraz čovek ostaje kod kuće, a kad ugreje malo sunca odmah se i više kreće, a dr Kon kaže da ulazak u zatvoreni prostor znači i veće izlaganje virusima.
Međutim, širenje virusa zavisi od kolektivnog imuniteta, koji se najbolje stiče kada se podvrgnete vakcinaciji. Osobe koje su ove sezone vakcinisane ne treba da brinu da će se razboleti, jer je tip H3N2, koji je do sada izolovan, sadržan u vakcini.
(MONDO)
"Kad neka osoba nema temperaturu, a ima kijavicu, lekar će teško odlučiti da joj otvori bolovanje. Mnogi bolovanje i ne traže, verovatno zbog straha da ne ostanu bez posla. Uzimaju lekove koji im ublažavaju probleme sa sinusima, sirupima umiruju kašalj, piju čajeve i, šta će, odlaze na posao. Eventualno uzmu neki dan od godišnjeg odmora", kaže za "Politiku" epidemiolog dr Predrag Kon.
On dodaje da je teško je dati generalni savet. Postoje osobe koje, iako nose infekciju "na nogama", prođu bez bilo kakvih komplikacija, kao što nije obavezno da izrazita malaksalost dovede do komplikacija. "Jednostavno nema pravila, svako mora sam da nađe ravnotežu. Ipak, u slučaju pojave temperature treba otići lekaru", kaže dr Kon.
Dakle, prvi savet je - toplomer pod mišku. Dr Kon ističe da su upravo povišena temperatura i nagli početak bolesti ono po čemu ćemo prepoznati da li imamo virus gripa ili neku drugu infekciju. Za grip su karakteristične visoke telesne temperature - iznad 38 stepeni Celzijusa i opšta malaksalost.
U beogradskim domovima zdravlja u prve dve nedelje posle praznika prijavljeno je sedamdesetak slučajeva upala pluća, a veći broj pacijenata sa ovom dijagnozom evidentiran je i na Institutu za plućne bolesti Kliničkog centra Srbije.
Dežurni lekari ove ustanove u dane velikih hladnoća pregledali su i po tridesetak bolesnika koji kašlju, malaksali su uz preznojavanje. Oni upozoravaju da je pneumonija zapaljenje plućnog tkiva, ali može da bude praćena i zapaljenjem plućne maramice, zbog čega se stvara tečnost. Ukoliko se upala ne leči pravilno, ova bolest može da ostavi trajne posledice. Događa se da se bolest iskomplikuje toliko da život pacijenta bude ugrožen.
Naglo otopljenje saveznik gripa
Najčešći uzrok upale pluća nekada je bio bacil streptokok, ali danas se sve češće otkrivaju upale pluća izazvane atipičnim patogenim mikroorganizmima.Po podacima Instituta za javno zdravlje Beograda, prošle godine, samo u decembru, prijavljeno je 242 slučaja bakterijskih i 114 virusnih upala pluća. Kod današnjih oblika ove bolesti mnogo se promenila klinička slika: ponekad se pneumonija skriva pod "maskom" produženog gripa, ne prepoznaje se na vreme ili postoji netipična klinička slika, znači simptomi koji ne mogu ni lako, ni odmah da se dovedu u vezu sa dijagnozom upale pluća.
Nekada je tipična upala pluća bila obavezno praćena visokom temperaturom, izrazitom malaksalošću, upornim kašljem... Međutim, danas neki od ovih simptoma uopšte ne moraju da se pojave, pa imamo bolesnika sa nižom temperaturom, nekada s kašljem koji traje samo nekoliko dana ili, naprotiv, izuzetno dug period. Događa se da se pacijent ne javlja odmah lekaru, jer misli da ima prehladu, pa na Institut za plućne bolesti stigne u teškom stanju s gušenjem i upalom koja se često proširi na oba plućna krila.
Dr Kon ističe da nam danas u određivanju kretanja gripa i ostalih infekcija, za razliku od pre 20 i više godina, veoma pomaže i praćenje vremenske prognoze. Po njegovim rečima, trenutno je naglo otopljenje posle izrazito hladnih dana, saveznik gripa.
Virusima prijaju niske temperature - kada je mraz čovek ostaje kod kuće, a kad ugreje malo sunca odmah se i više kreće, a dr Kon kaže da ulazak u zatvoreni prostor znači i veće izlaganje virusima.
Međutim, širenje virusa zavisi od kolektivnog imuniteta, koji se najbolje stiče kada se podvrgnete vakcinaciji. Osobe koje su ove sezone vakcinisane ne treba da brinu da će se razboleti, jer je tip H3N2, koji je do sada izolovan, sadržan u vakcini.
(MONDO)