Umesto rigoroznih dijeta i stalnog merenja težine, stručnjaci savetuju da sporije jedemo i preispitujemo vezu između emocija i hrane
Umesto rigoroznih dijeta i stalnog merenja težine, stručnjaci savetuju da sporije jedemo i preispitujemo vezu između emocija i hrane
Ako hoćete da budete lepe i seksepilne, a da istovremeno odišete svežinom i jedrošću, najnovija istraživanja Majkla Rojzena i Mehmeta Oza, dvojice američkih lekara, objavljena u knjizi "Dijeta i zdrava ishrana", preporučuju da zaboravite na vagu za merenje, a da iz ormana izvadite metar.
Da, dobro ste pročitali. Prestanite da brojite kalorije, ne trčkajte svaki čas na vagu već povremeno izmerite obim struka. Prema njihovim saznanjima, najidealniji obim struka za žene je 82,5 centimetara, dok se obim od 85 centimetara smatra kritičnim po zdravlje.
Na imperativ idealnih proporcija (90-60-90) oglušite se jer on ipak pripada manekenkama.
Takođe, ako vam se čini da već sve znate o držanju dijeta, važno je da ih sve odbacite, jer vaš konačan izbor treba da bude zdrav stil života, kategorični su Rojzen i Oz.
To znači da se okrenemo sebi, da se ne merimo uvek sa zanosnim manekenkama, jer je činjenica da smo svi drugačije građeni, imamo različiti genetski kod i brzinu metabolizma.
"Naravno, to ne treba pogrešno shvatiti, pa krenuti na džinovske porcije hrane. Naprotiv, savetuje se mali tanjir i spor zalogaj. Umesto mesa uvek su dobrodošle salate, a umesto slatkiša sezonsko voće", kaže za "Politiku" Gordana Fiket-Đurković, koja je ovu knjigu prevela na srpski jezik, a objavila "Čarobna knjiga".
Kako se može pročitati, u zavisnosti od vrste hrane koju unosimo zavisi i kako će naš organizam funkcionisati. Važno je da predupredimo neprimetno povećavanje konfekcijskog broja i polako tonjenje u gojaznost.
Da bismo to postigli, prema savetima autora knjige, važno je da jedemo sporije, jer signal sitosti iz stomaka do mozga stiže za dvadeset minuta. Dakle, što brže jedemo, povećavamo mogućnost da više pojedemo i ugojimo se, tvrde pisci.
Mnogi od nas jedu i zbog emotivnih problema, neispunjenih želja, besa, nervoze i stresa. U takvim stanjima svi češće posežu za hranom. Autori knjige ne tvrde da klasične dijete nisu efikasne, već da kod njih postoji realna opasnost da povratimo kilažu.
Čin gladovanja je uglavnom iznuđen, odnosno mi svojim umom nismo promenili način na koji posmatramo i razmišljamo o zdravoj hrani, već to činimo samo za tih nekoliko dana ili nedelja, koliko držimo dijetu.
Sa druge strane, kada odlučimo da živimo zdravije, ulazimo u svet "pametnih dijeta", uz čiju pomoć, a sa manje truda, sigurno mršavimo.
Dakle, kao što savetuju doktori Rojzen i Oz, živite bez zabrana i ograničenja, ali sa jasnim osećajem za meru.
(MONDO, foto: Guliver/Getty Images)
Ako hoćete da budete lepe i seksepilne, a da istovremeno odišete svežinom i jedrošću, najnovija istraživanja Majkla Rojzena i Mehmeta Oza, dvojice američkih lekara, objavljena u knjizi "Dijeta i zdrava ishrana", preporučuju da zaboravite na vagu za merenje, a da iz ormana izvadite metar.
Da, dobro ste pročitali. Prestanite da brojite kalorije, ne trčkajte svaki čas na vagu već povremeno izmerite obim struka. Prema njihovim saznanjima, najidealniji obim struka za žene je 82,5 centimetara, dok se obim od 85 centimetara smatra kritičnim po zdravlje.
Na imperativ idealnih proporcija (90-60-90) oglušite se jer on ipak pripada manekenkama.
Takođe, ako vam se čini da već sve znate o držanju dijeta, važno je da ih sve odbacite, jer vaš konačan izbor treba da bude zdrav stil života, kategorični su Rojzen i Oz.
Bez griže savesti ako gricnete previše
Za razliku od klasičnih dijeta koje funkcionišu na principu zabrana, i koje nas stalno prisiljavaju da merimo svaku kaloriju koju unosimo u organizam, autori ove knjige uče nas da bi trebalo da budemo opušteni i ne preterano strogi prema sebi ukoliko "zgrešimo" zbog neke nedozvoljene grickalice.To znači da se okrenemo sebi, da se ne merimo uvek sa zanosnim manekenkama, jer je činjenica da smo svi drugačije građeni, imamo različiti genetski kod i brzinu metabolizma.
"Naravno, to ne treba pogrešno shvatiti, pa krenuti na džinovske porcije hrane. Naprotiv, savetuje se mali tanjir i spor zalogaj. Umesto mesa uvek su dobrodošle salate, a umesto slatkiša sezonsko voće", kaže za "Politiku" Gordana Fiket-Đurković, koja je ovu knjigu prevela na srpski jezik, a objavila "Čarobna knjiga".
Kako se može pročitati, u zavisnosti od vrste hrane koju unosimo zavisi i kako će naš organizam funkcionisati. Važno je da predupredimo neprimetno povećavanje konfekcijskog broja i polako tonjenje u gojaznost.
Da bismo to postigli, prema savetima autora knjige, važno je da jedemo sporije, jer signal sitosti iz stomaka do mozga stiže za dvadeset minuta. Dakle, što brže jedemo, povećavamo mogućnost da više pojedemo i ugojimo se, tvrde pisci.
Šta su "pametne dijete"
Za razliku od klasičnih dijeta čiji moto glasi "jedi manje", u zdravom stilu življenja, pa i ishrane, obraća se pažnja na celokupan organizam, čak i na emocije.Mnogi od nas jedu i zbog emotivnih problema, neispunjenih želja, besa, nervoze i stresa. U takvim stanjima svi češće posežu za hranom. Autori knjige ne tvrde da klasične dijete nisu efikasne, već da kod njih postoji realna opasnost da povratimo kilažu.
Čin gladovanja je uglavnom iznuđen, odnosno mi svojim umom nismo promenili način na koji posmatramo i razmišljamo o zdravoj hrani, već to činimo samo za tih nekoliko dana ili nedelja, koliko držimo dijetu.
Sa druge strane, kada odlučimo da živimo zdravije, ulazimo u svet "pametnih dijeta", uz čiju pomoć, a sa manje truda, sigurno mršavimo.
Dakle, kao što savetuju doktori Rojzen i Oz, živite bez zabrana i ograničenja, ali sa jasnim osećajem za meru.
(MONDO, foto: Guliver/Getty Images)