Dvadestogodišnje istraživanje stučnjaka na rezus makaki majmunima, pokazalo je da ishrana sa smanjenim nivoom kalorija ima za posledicu manje obolevanje i duži život, što verovatno važi i za ljude.
Dvadestogodišnje istraživanje stučnjaka sa američkog univeriteta Viskonsin, na rezus makaki majmunima, pokazalo je da ishrana sa smanjenim nivoom kalorija ima za posledicu manje obolevanje i duži život, što verovatno važi i za ljude.
Majmuni koji su hranjeni prema strogom režimu ishrane i imali za trećinu smanjen unos kalorija, su tokom trajanja studije bili izloženi tri puta manjem riziku obolevanja od bolesti vezanih za starenje: srčana oboljenja, rak i dijabetes, nego oni iz kontrolne grupe, koji su se hranili kako su želeli.
Ova studija na primatima potvrdila je ono što je već dokazano na crvima, muvama i glodarima - manjeni unos kalorija usporava proces starenja.
Budući da majmuni žive znatno kraće od ljudi (u zarobljeništvu oko 27 godina), možda nikad neće biti moguće do kraja proučiti delovanje restrikcije kalorija na ljude, ali majmuni svakako pružaju približnu predstavu, ističe tim iz Viskonsina.
Posle dvadesetogodišnjeg istraživanja, u grupi majmuna koji su jeli šta su želeli preživelo ih je oko 50 odsto, dok je u grupi onih koji su bili na restriktivnoj ishrani preživelo 80 odsto.
Osim toga, kod majmuna koji su restriktivno hranjeni bilo je upola manje slučajeva srčanih bolesti i raka, a dijabetes nije registrovan ni kod jedne životinje. Kod njih je, takođe, uočen i veći volumen određenih regiona mozga.
(Tanjug/Rojters, foto: Guliver/Getty Images)
Majmuni koji su hranjeni prema strogom režimu ishrane i imali za trećinu smanjen unos kalorija, su tokom trajanja studije bili izloženi tri puta manjem riziku obolevanja od bolesti vezanih za starenje: srčana oboljenja, rak i dijabetes, nego oni iz kontrolne grupe, koji su se hranili kako su želeli.
Ova studija na primatima potvrdila je ono što je već dokazano na crvima, muvama i glodarima - manjeni unos kalorija usporava proces starenja.
Budući da majmuni žive znatno kraće od ljudi (u zarobljeništvu oko 27 godina), možda nikad neće biti moguće do kraja proučiti delovanje restrikcije kalorija na ljude, ali majmuni svakako pružaju približnu predstavu, ističe tim iz Viskonsina.
Posle dvadesetogodišnjeg istraživanja, u grupi majmuna koji su jeli šta su želeli preživelo ih je oko 50 odsto, dok je u grupi onih koji su bili na restriktivnoj ishrani preživelo 80 odsto.
Osim toga, kod majmuna koji su restriktivno hranjeni bilo je upola manje slučajeva srčanih bolesti i raka, a dijabetes nije registrovan ni kod jedne životinje. Kod njih je, takođe, uočen i veći volumen određenih regiona mozga.
(Tanjug/Rojters, foto: Guliver/Getty Images)