Oslabljeni vid može da se poboljša na različite načine, a poslednjih godina i kompjuterski vođenim laserima. Šta je najbolje za vas?
Oslabljeni vid može da se poboljša na različite načine, a poslednjih godina i kompjuterski vođenim laserima. Šta je najbolje za vas?
Dobar vid zdravih osoba najviše zavisi od rožnjače, na kojoj se svetlosni zraci prelamaju, budući da ovaj spoljašnji i najistaknutiji deo oka propušta i prelama 70 do 80 odsto svetlosti. Kad je pravilnog oblika i zakrivljenosti, rožnjača precizno prelama svetlosne zrake i mi imamo jasnu sliku posmatranog predmeta.
Ali, ako je suviše zakrivljena kao kod kratkovidosti, ili zaravnjena u slučaju dalekovidosti, udaljeni predmeti će izgledati zamagljeno. Ukoliko je njena površina neravnomerno zakrivljena, kao kod astigmatizma, slika na mrežnjači biće iskrivljena.
Dužina očne jabučice je takođevažnazadobru oštrinu vida. Ako je oko duže od normalnog, svetlost se prelama ispred mrežnjače, a kada je kratko, zraci se ukrštaju iza nje. U oba slučaja, vid će biti zamućen i neophodna je korekcija.
Ove nepravilnosti u prelamanju svetlosti (refrakcija) mogu da se poprave naočarima ili kontaktnim sočivima, ali se pomagalima vid koriguje samo dok se koriste. To je i razlog što je savremena nauka nastojala da pronađe trajna rešenja.
"Usavršavanjem laserske tehnologije i kompjuterski vođene laserske mikrohirurgije, danas anomalije vida mogu trajno da se uklone kod 95 odsto operisanih. Međutim, to ne znači da su naočare i sočiva otišle u istoriju", kaže za "Politikin Magazin" Slađana Delević, oftalmolog.
Ispravljanje vida se, naime, obavlja prema individualnim specifičnostima oka, ali se uzimaju u obzir i način života, vrsta posla i uzrast. Ne može biti isto kod bankarskog službenika i vatrogasca, ili kod dece i odraslih.
Manje refrakcione anomalije mogu dobro da se koriguju nošenjem naočara. Osim toga, prilagođavanje na naočare je lako, a mogu da budu i modni detalj. Nepravilnosti većeg stepena, kao što su astigmatizam ili velika dioptrijska razlika između očiju su znatno komplikovanije za korekciju naočarima, čak i kad su stakla najpreciznije izrade. U tom slučaju se preporučuje nošenje kontaktnih sočiva.
Specijalnim kontaktnim sočivima mogu se ispraviti i teže nepravilnosti vida, kao što su određene vrste astigmatizma i oboljenja rožnjače. Sočiva kod ovih anomalija omogućavaju da se izbegne neželjena pojava smanjenih ili uveličanih likova koji su česti kada se koriguju naočarima.
Prednost sočiva je što se može izabrati gotovo idealno za svako oko pojedinačno, i time postići maksimalna oštrina vida. Sočiva mogu biti propusna na gas, tvrda, meka, standardna, torična, za planiranu zamenu, produženo nošenje, bifokalna, multifokalna.
Najnovija, silikonska, propuštaju mnogo veću količinu kiseonika od dosadašnjih i tako omogućavaju rožnjači da diše. Zahvaljujući tome smanjuje se mogućnost komplikacija koje njihovo nošenje izaziva.
"Laserske intervencije, kao što je već naglašeno, omogućavaju potpuno ili delimično oslobađanje od nošenja naočara ili kontaktnih sočiva, a nepravilnosti prelamanja svetlosti u rožnjači se najčešće rešavaju trajno. Operacije najsavremenijim laserima se mere u sekundama, budući da se fantastičnom preciznošću u samo jednoj sekundi koriguje jedna dioptrija! Međutim, ako vid ne može da se poboljša naočarima ili sočivima, neće se korigovati ni laserom."
Zavisno od dijagnoze primenjuje se više metoda i tehnika laserske korekcije dioptrije (PRK, LASIK, EPI LASIK, LASEK), ali su dve vrste osnovne. Jedna je fotorefraktivna keratektomija (PRK) koja koristi egzajmer laser za korekciju kratkovidosti, dalekovidosti i astigmatizma malog do srednjeg stepena.
Laser remodelira površinu rožnjače i na taj način se štede i čuvaju od obolevanja njene dublje strukture. Posle PRK intervencije stavlja se kontaktno sočivo koje se nosi dva do tri dana.
Druga je LASIK metoda, kojom se koriguju kratkovidost, dalekovidost i astigmatizam niskog do vrlo visokog stepena. Tokom operacije prvo se podigne površni sloj rožnjače ili membrana, a zatim se korekcija obavlja na njenom središnjem sloju. Potom se membrana vraća u prvobitni položaj.
Dalekovidost je moguće laserski korigovati do plus šest, kratkovidost do minus 12, astigmatizam do šest. Osobe sa dioptrijom većom od minus šest imaju veći rizik od nastanka glaukoma i odlubljivanja mrežnjače i posle laserske intervencije, i zato im se preporučuje redovna kontrola.
Jedan od najvažnijih preduslova za uspeh u primeni refrakcione hirurgije su merenja i ispitivanja na osnovu kojih se pravi definitivni plan za izvođenje operacije. Osim toga, da bi uspeh u uklanjanju refrakcionih anomalija bio potpun, neophodna je dobra saradnja bolesnika i lekara, kao i edukovan oftalmolog u oblasti kontaktologije i oftalmohirurgije.
Po rečima dr Delević, laserska korekcija vida je moguća u svakoj životnoj dobi, ali se kod dece i mlađih od 21 godine ne preporučuje, jer u tom uzrastu još može da dođe do promene dioptrije. Uslov za operaciju jeste da su oči zdrave i da se dioptrija nije menjala godinu dana. Među apsolutne kontraindikacije spada keratokonus i druge bolesti rožnjače.
(MONDO, foto: Guliver/Getty Images)
Dobar vid zdravih osoba najviše zavisi od rožnjače, na kojoj se svetlosni zraci prelamaju, budući da ovaj spoljašnji i najistaknutiji deo oka propušta i prelama 70 do 80 odsto svetlosti. Kad je pravilnog oblika i zakrivljenosti, rožnjača precizno prelama svetlosne zrake i mi imamo jasnu sliku posmatranog predmeta.
Ali, ako je suviše zakrivljena kao kod kratkovidosti, ili zaravnjena u slučaju dalekovidosti, udaljeni predmeti će izgledati zamagljeno. Ukoliko je njena površina neravnomerno zakrivljena, kao kod astigmatizma, slika na mrežnjači biće iskrivljena.
Dužina očne jabučice je takođevažnazadobru oštrinu vida. Ako je oko duže od normalnog, svetlost se prelama ispred mrežnjače, a kada je kratko, zraci se ukrštaju iza nje. U oba slučaja, vid će biti zamućen i neophodna je korekcija.
Ove nepravilnosti u prelamanju svetlosti (refrakcija) mogu da se poprave naočarima ili kontaktnim sočivima, ali se pomagalima vid koriguje samo dok se koriste. To je i razlog što je savremena nauka nastojala da pronađe trajna rešenja.
"Usavršavanjem laserske tehnologije i kompjuterski vođene laserske mikrohirurgije, danas anomalije vida mogu trajno da se uklone kod 95 odsto operisanih. Međutim, to ne znači da su naočare i sočiva otišle u istoriju", kaže za "Politikin Magazin" Slađana Delević, oftalmolog.
Sve zavisi od način života, vrsta posla i uzrasta
Koji je najbolji način za korekciju: naočare, sočiva ili laser ? Po rečima Slažane Delević nijedna od ovih metoda korekcije vida nije savršena, i zato se sve koriste.Ispravljanje vida se, naime, obavlja prema individualnim specifičnostima oka, ali se uzimaju u obzir i način života, vrsta posla i uzrast. Ne može biti isto kod bankarskog službenika i vatrogasca, ili kod dece i odraslih.
Manje refrakcione anomalije mogu dobro da se koriguju nošenjem naočara. Osim toga, prilagođavanje na naočare je lako, a mogu da budu i modni detalj. Nepravilnosti većeg stepena, kao što su astigmatizam ili velika dioptrijska razlika između očiju su znatno komplikovanije za korekciju naočarima, čak i kad su stakla najpreciznije izrade. U tom slučaju se preporučuje nošenje kontaktnih sočiva.
Specijalnim kontaktnim sočivima mogu se ispraviti i teže nepravilnosti vida, kao što su određene vrste astigmatizma i oboljenja rožnjače. Sočiva kod ovih anomalija omogućavaju da se izbegne neželjena pojava smanjenih ili uveličanih likova koji su česti kada se koriguju naočarima.
Prednost sočiva je što se može izabrati gotovo idealno za svako oko pojedinačno, i time postići maksimalna oštrina vida. Sočiva mogu biti propusna na gas, tvrda, meka, standardna, torična, za planiranu zamenu, produženo nošenje, bifokalna, multifokalna.
Najnovija, silikonska, propuštaju mnogo veću količinu kiseonika od dosadašnjih i tako omogućavaju rožnjači da diše. Zahvaljujući tome smanjuje se mogućnost komplikacija koje njihovo nošenje izaziva.
Operacije laserima se mere u sekundama
Ako se dobri rezultati postižu nošenjem naočara i kontaktnih sočiva, čemu refrakciona hirurgija?"Laserske intervencije, kao što je već naglašeno, omogućavaju potpuno ili delimično oslobađanje od nošenja naočara ili kontaktnih sočiva, a nepravilnosti prelamanja svetlosti u rožnjači se najčešće rešavaju trajno. Operacije najsavremenijim laserima se mere u sekundama, budući da se fantastičnom preciznošću u samo jednoj sekundi koriguje jedna dioptrija! Međutim, ako vid ne može da se poboljša naočarima ili sočivima, neće se korigovati ni laserom."
Zavisno od dijagnoze primenjuje se više metoda i tehnika laserske korekcije dioptrije (PRK, LASIK, EPI LASIK, LASEK), ali su dve vrste osnovne. Jedna je fotorefraktivna keratektomija (PRK) koja koristi egzajmer laser za korekciju kratkovidosti, dalekovidosti i astigmatizma malog do srednjeg stepena.
Laser remodelira površinu rožnjače i na taj način se štede i čuvaju od obolevanja njene dublje strukture. Posle PRK intervencije stavlja se kontaktno sočivo koje se nosi dva do tri dana.
Druga je LASIK metoda, kojom se koriguju kratkovidost, dalekovidost i astigmatizam niskog do vrlo visokog stepena. Tokom operacije prvo se podigne površni sloj rožnjače ili membrana, a zatim se korekcija obavlja na njenom središnjem sloju. Potom se membrana vraća u prvobitni položaj.
Dalekovidost je moguće laserski korigovati do plus šest, kratkovidost do minus 12, astigmatizam do šest. Osobe sa dioptrijom većom od minus šest imaju veći rizik od nastanka glaukoma i odlubljivanja mrežnjače i posle laserske intervencije, i zato im se preporučuje redovna kontrola.
Jedan od najvažnijih preduslova za uspeh u primeni refrakcione hirurgije su merenja i ispitivanja na osnovu kojih se pravi definitivni plan za izvođenje operacije. Osim toga, da bi uspeh u uklanjanju refrakcionih anomalija bio potpun, neophodna je dobra saradnja bolesnika i lekara, kao i edukovan oftalmolog u oblasti kontaktologije i oftalmohirurgije.
Po rečima dr Delević, laserska korekcija vida je moguća u svakoj životnoj dobi, ali se kod dece i mlađih od 21 godine ne preporučuje, jer u tom uzrastu još može da dođe do promene dioptrije. Uslov za operaciju jeste da su oči zdrave i da se dioptrija nije menjala godinu dana. Među apsolutne kontraindikacije spada keratokonus i druge bolesti rožnjače.
(MONDO, foto: Guliver/Getty Images)