Australijski stručnjaci tvrde da mogu "obnoviti" imunološki sistem čoveka, što rađa nadu za obolele od side i raka.
Zahvaljujući jednostavnom postupku implantiranja "bazične ćelije" u organizam miša kako bi se obnovio oštećeni organ, kritičan za očuvanje imunog sistema, grupa australijskih naučnika je iznela tvrdnju da se ista "tehnika" može primeniti da bi se obnovio imuni sistem osobe obolele od raka, side ili zaražene HIV virusom.
"Uvereni smo da će ovaj postupak u narednih nekoliko godina biti primenjiv i na ljudski organizam", izjavio je Džejson Gil sa Medicinskog fakulteta u Melburnu.
Gil i njegov kolega Ričard Bojd saopštili su da su otkrili "malu populaciju ćelija koje mogu stvoriti potpun i funkcionalni timus".
Timus, sićušan limfoidni organ smešten u vratu, nezamenljiv je u stvaranju ćelija od vitalnog značaja za imuni sistem, uključujući i takozvane T-ćelije koje se suprotstavljaju infekcijama.
Međutim, sposobnost timusa da proizvodi T-ćelije dramatično opada kad organizam oboli, bude napadnut virusima, kod lečenja hemoterapijom ili kog genetskih malformacija. Do uzrasta čoveka od 20 godina, timus, jedini organ koji proizvodi T-ćelije, funkcionalan je sa samo jedan odsto.
Životi obolelih od raka, side ili inficiranih HIV virusom su ugroženi jer je njihov imuni sistem uništen zato što "virusi ubice" razaraju T-ćelije. Hemoterapija i lečenje zračenjem takođe razaraju veliki broj ćelija koje treba da se suprotstave infekciji.
"Otuda i neophodnost da se obnovi timus u obolelih ili pacijenata koji su izloženi hemoterapiji", naglasio je Bojd.
Svoja otkrića Gil i Bojd su objavili u naučnom časopisu "Prirodna imunologija" i izneli podatak da su u nekoliko miševa uspeli da "zapate" funkcionalni timus ali i uverenje da se sličan postupak može sprovesti i na ljudski organizam jer su imunoiloški sistemi miševa i ljudi gotovo istovetni.
Otkrivajući detalje postupka, Bojd je izjavio da su otkrili da su matične ćelije epitela ubrizgane pod kožu miša pozitivno uticale na stvaranje krvnih ćelija i uspešno ih pretvarale u T-ćelije sposobne da se bore protiv infekcija.
"Kad imate matičme ćelije epitela i T-ćelije onda veoma jednostavno stvorite timus po svojoj želji", zaključio je Bojd.
Bojd je, takođe, podsetio da je timus, žlezda veličine pasulja, kod miša odgajena jednostavnim inplantiranjem ćelije epitela pod kožu životinjice. A kad tako stvoreni timus dostigne potrebnu veličinu, jednostavno se transplantira u željeno mesto.
Dosadašnji pokušaji da se timus transplantira kod čoveka imaju ograničeni domet jer nisu bili retki slučajevi da ga organizam primaoca odbaci.
(FoNet)
"Uvereni smo da će ovaj postupak u narednih nekoliko godina biti primenjiv i na ljudski organizam", izjavio je Džejson Gil sa Medicinskog fakulteta u Melburnu.
Gil i njegov kolega Ričard Bojd saopštili su da su otkrili "malu populaciju ćelija koje mogu stvoriti potpun i funkcionalni timus".
Timus, sićušan limfoidni organ smešten u vratu, nezamenljiv je u stvaranju ćelija od vitalnog značaja za imuni sistem, uključujući i takozvane T-ćelije koje se suprotstavljaju infekcijama.
Međutim, sposobnost timusa da proizvodi T-ćelije dramatično opada kad organizam oboli, bude napadnut virusima, kod lečenja hemoterapijom ili kog genetskih malformacija. Do uzrasta čoveka od 20 godina, timus, jedini organ koji proizvodi T-ćelije, funkcionalan je sa samo jedan odsto.
Životi obolelih od raka, side ili inficiranih HIV virusom su ugroženi jer je njihov imuni sistem uništen zato što "virusi ubice" razaraju T-ćelije. Hemoterapija i lečenje zračenjem takođe razaraju veliki broj ćelija koje treba da se suprotstave infekciji.
"Otuda i neophodnost da se obnovi timus u obolelih ili pacijenata koji su izloženi hemoterapiji", naglasio je Bojd.
Svoja otkrića Gil i Bojd su objavili u naučnom časopisu "Prirodna imunologija" i izneli podatak da su u nekoliko miševa uspeli da "zapate" funkcionalni timus ali i uverenje da se sličan postupak može sprovesti i na ljudski organizam jer su imunoiloški sistemi miševa i ljudi gotovo istovetni.
Otkrivajući detalje postupka, Bojd je izjavio da su otkrili da su matične ćelije epitela ubrizgane pod kožu miša pozitivno uticale na stvaranje krvnih ćelija i uspešno ih pretvarale u T-ćelije sposobne da se bore protiv infekcija.
"Kad imate matičme ćelije epitela i T-ćelije onda veoma jednostavno stvorite timus po svojoj želji", zaključio je Bojd.
Bojd je, takođe, podsetio da je timus, žlezda veličine pasulja, kod miša odgajena jednostavnim inplantiranjem ćelije epitela pod kožu životinjice. A kad tako stvoreni timus dostigne potrebnu veličinu, jednostavno se transplantira u željeno mesto.
Dosadašnji pokušaji da se timus transplantira kod čoveka imaju ograničeni domet jer nisu bili retki slučajevi da ga organizam primaoca odbaci.
(FoNet)