Između jedan i četiri odsto ljudskog genoma, odnosno dva odsto gena čoveka, dolazi od neandertalaca, našeg najbližeg rođaka koji je živeo pre oko 400.000 godina, tvrde istraživači.
Prema istraživačima, taj genski transfer dogodio se pre 50.000 do 80.000 godina, verovatno kada su prvi homo sapiensi napustili Afriku i sreli ljude Neandertala na Bliskom istoku, pre nego što su se proširili po Evroaziji.
Činjenica da su se genski otisci neadertalaca pojavili u genomu individue evropskog i azijskog porekla, ali ne kod Afrikanaca izgleda da potvrđuje tu hipotezu.
Između ostalog, nijedan gen homo sapiensa nije bio pronađen u genomu neandertalca sekvencioniranom na osnovu dela DNK koji potiče od tri fosilne kosti koje potiču iz pećine Vindija kod Varaždina u Hrvatskoj koje datiraju između 38.000 i 44.000 godina.
Istraživači, među kojima su bili i oni sa Instituta Maks Plank, uporedili su genom neandertalca sa genomom pet ljudi modernog doba koji dolaze uz Afrike, kao i Francuske, Kine i Nove Gvineje.
Oni su, takođe, izvršili poređenje sa genomom šimpanze čijih je 99,8 odsto gena identično onima čoveka.
Neandertalac je bio 99,7 odsto genetski identičan sa modernim čovekom i 98,8 odsto sa šimpanzom.
Zajednički predak čoveka, neandertalca i šimpanze, potiče iz perioda pre pet do šest miliona godina.
Neandertalac i čovek su se razišli u evolucionom stablu u periodu između 270.000 i 440.000 godina, zaključili su istraživači i naglasili da su te dve vrste bile vrlo slične, ali da su razlike veoma zanimljive.
Genetska evolucija čoveka posmatrana je preko gena koji igraju ključnu ulogu u mentalnom razvoju i kranijalnoj strukturi.
(Beta)