Veoma često se postavlja pitanje da li je strah od klima uređaja opravdan ili ne, a najčešći odgovor je da nije, ako poštujemo pravila za njihovo korišćenje.
Tokom toplih dana svi težimo da se sklonimo od vrućine, pri čemu je važno istaći da prelaz iz tople u hladnu sredinu i obrnuto ne treba činiti naglo i temperaturna razlika ne treba da bude velika.
Takođe nikada ne treba izlaziti ili ulaziti preznojen iz spoljne sredine u klimatizovanu prostoriju, jer to može izazvati temperaturni kolaps. Ako upotrebljavate klimu, osnovno pravilo je da velika razlika u temperaturi šteti zdravlju.
Zbog toga su u letnjim mesecima česte prehlade, kijavice, akutno zapaljenja grla i bronhija, što je razumljivo, jer ako se sa tridesetak stepeni uđe u prostoriju u kojoj je jedva dvadesetak, prehlada je skoro neizbežna pošto organizam ne može u kratkom vremenu da se adaptira na naglu promenu temperature i dolazi do jedne vrste 'šoka' koji negativno utiče na zdravlje.
Zato lekari savetuju da razlika između spoljašnje i unutrašnje temperature vazduha ne bude veća od sedam do deset stepeni i da se prilikom izlaska iz rashlađene prostorije kraće vreme provede u prostoriji koja se ne rashlađuje da bi se organizam bar malo adaptirao na nagli skok temperature.
Stručnjaci upozoravaju da je održavanje i čišćenje klima uređaja takođe veoma važno, jer ukoliko se barem jednom godišnje ne čisti filter kroz koji izlazi rashlađeni vazduh pod pritiskom, može postati idealna vlažna i prljava podloga za razvoj štetnih bakterija ili gljivica od kojih neke mogu izazvati i upalu pluća.
Ako klima uređaje ne koristimo kako treba, klimatizacija prostorija u kojima boravimo može da pogoršava efekte artritisa i neuritisa, a nepovoljno utiču na osobe koje već imaju probleme sa sinusima.
Kod dece hladnoća u stanu može da dovede do upale uha, a posle izlaganja klima uređaju nisu retki ukočenost i bolovi u vratu.
Zbog nepravilnog korišćenja klima uređaja može doći do ukočenosti mišića lica, ukočenosti i bolova u vratu koji nastaju zbog blokade mišića posle izlaganja hladnoći. Ukoliko dođe do ovakve blokade, lekari kazu da treba popiti magnezijum i vitamine B grupe koji pozitivno deluju na rad nerava i mišića.
Ventilatori takođe mogu da olakšaju podnošenje visokih temperatura, ali ako spoljna temperatura poraste iznad 30 stepeni, ventilator će biti manje efikasan od klima uređaja ili tuširanja hladnom vodom.
Neurolozi posebno apeluju na pravilno korišćenje klima uređaja kada se radi o pacijentima sa neurološkim problemima, posebno onim koji su doživeli šlog.
Njima se savetuje da ne budu direktno izloženi radu klima uređaja, već da borave u drugoj prostoriji dok se temperatura u celom stanu ne ujednači da ne bi došlo do negativnog uticaja na krvne sudove.
(Tanjug)
Takođe nikada ne treba izlaziti ili ulaziti preznojen iz spoljne sredine u klimatizovanu prostoriju, jer to može izazvati temperaturni kolaps. Ako upotrebljavate klimu, osnovno pravilo je da velika razlika u temperaturi šteti zdravlju.
Zbog toga su u letnjim mesecima česte prehlade, kijavice, akutno zapaljenja grla i bronhija, što je razumljivo, jer ako se sa tridesetak stepeni uđe u prostoriju u kojoj je jedva dvadesetak, prehlada je skoro neizbežna pošto organizam ne može u kratkom vremenu da se adaptira na naglu promenu temperature i dolazi do jedne vrste 'šoka' koji negativno utiče na zdravlje.
Zato lekari savetuju da razlika između spoljašnje i unutrašnje temperature vazduha ne bude veća od sedam do deset stepeni i da se prilikom izlaska iz rashlađene prostorije kraće vreme provede u prostoriji koja se ne rashlađuje da bi se organizam bar malo adaptirao na nagli skok temperature.
Stručnjaci upozoravaju da je održavanje i čišćenje klima uređaja takođe veoma važno, jer ukoliko se barem jednom godišnje ne čisti filter kroz koji izlazi rashlađeni vazduh pod pritiskom, može postati idealna vlažna i prljava podloga za razvoj štetnih bakterija ili gljivica od kojih neke mogu izazvati i upalu pluća.
Ako klima uređaje ne koristimo kako treba, klimatizacija prostorija u kojima boravimo može da pogoršava efekte artritisa i neuritisa, a nepovoljno utiču na osobe koje već imaju probleme sa sinusima.
Kod dece hladnoća u stanu može da dovede do upale uha, a posle izlaganja klima uređaju nisu retki ukočenost i bolovi u vratu.
Zbog nepravilnog korišćenja klima uređaja može doći do ukočenosti mišića lica, ukočenosti i bolova u vratu koji nastaju zbog blokade mišića posle izlaganja hladnoći. Ukoliko dođe do ovakve blokade, lekari kazu da treba popiti magnezijum i vitamine B grupe koji pozitivno deluju na rad nerava i mišića.
Ventilatori takođe mogu da olakšaju podnošenje visokih temperatura, ali ako spoljna temperatura poraste iznad 30 stepeni, ventilator će biti manje efikasan od klima uređaja ili tuširanja hladnom vodom.
Neurolozi posebno apeluju na pravilno korišćenje klima uređaja kada se radi o pacijentima sa neurološkim problemima, posebno onim koji su doživeli šlog.
Njima se savetuje da ne budu direktno izloženi radu klima uređaja, već da borave u drugoj prostoriji dok se temperatura u celom stanu ne ujednači da ne bi došlo do negativnog uticaja na krvne sudove.
(Tanjug)